Standardi u BiH nisu ispunjeni, ali se ulažu napori

"Vlasti su pokazale da generalno pojačavaju napore u poređenju sa periodom iz prethodnog izvještaja, imajući u vidu uticaj pandemje kovid 19 u smislu kapaciteta protiv krijumčarenja, i zato je status BiH podignut u drugu grupu", navodi se u dokumentu.

Stejt department ukazuje na jačanje snaga koje se bore protiv krijumčarenja ljudi izdvajanjem sredstava za njihov rad i operativne troškove, povećanjem njihove brojnosti i stvaranjem mreže tužilaca i istražilaca radi lakše koordinacije.

"Republika Srpska je izmijenila svoj zakon da bi povećala minimalnu kaznu za krijumčarenje djece sa pet na 20 godina zatvora i proširila je definiciju krijumčarenja", piše u izvještaju.

Ukazano je i na slučaj sudije iz Tuzlanskog kantona koji je izrekao najveću zatvorsku kaznu do sada za prisiljavanje djece na prosjačenje, kao i da je Agencija za istrage i zaštitu - SIPA osnovala operativni tim sa četiri regionalne kancelarije.

"Vlasti su povećale sveukupne napore za zaštitu žrtava identifikovanjem većeg broja žrtava, kombinovanjem fondova za domaće i strane žrtve i dodjelom sredstava nevladinim organizacijama koje se bore protiv krijumčarenja, a uradile su i nacrt smjernica za standardizaciju pomoći žrtvama, posebno kada je riječ o djeci", navodi Stejt department.

Napomenuto je i da su vlasti sačinile novu bazu podataka radi standardizacije sakupljanja podataka o žrtvama krijumčarenja, uspostavile 18 regionalnih timova za monitoring radi koordinacije napora protiv krijumčarenja i pomogle da se regrutuje i obuči 25 romskih aktivista da bi se pridružili ovim timovima.

"Ipak, vlasti nisu ispunile minimum standarda u nekoliko ključnih oblasti. Država, Republika Srpska i Brčko distrikt nisu osudili nijednog krijumčara, a Federacija BiH ih je osudila manje nego u prethodnoj godini", podvlači se u izvještaju.

Stejt department zaključuje da snage reda redovno istražuju manje prekršaje u okviru krijumčarenja, dok sudije u Federaciji nastavljaju da izriču kazne koje su ispod minimalnih.

"Snagama za sprovođenje zakona nedostaju kapacitet, resursi i tehničko znanje, što umanjuje njihovu sposobnost da provode efikasne istrage i krivične postupke u čijem su centru žrtve", dodaje se u dokumentu.

U izvještaju piše da "vlasti opravdavaju slučajeve potencijalnog prosjačenja koje vrše djeca i prisilnog rada Roma kao tradicionalne kulturne prakse i običaje, a ponekad vraćaju djecu u njihove porodice i onda kada su roditelji umiješani u njihovu eksploataciju".

"Pored toga, vlasti nisu dovoljno proaktivne u naporima identifikovanja, a kao rezultat često kažnjavaju žrtve zbog nezakonitih djela na koja su ih krijumčari primorali, posebno kada je riječ o optužnicama za manja krivična djela", piše u dokumentu Stejt departmenta.

(Srna)