ERS ruši arhiv i pravi zgradu od šest miliona KM

Prvi korak u ovoj pomenutoj investiciji je potraga za ponuđačem koji će izraditi projektnu dokumentaciju, koja bi ERS trebalo da košta do 300 hiljada maraka bez PDV. Sa porezom dokumentacija će dostići vrijednost do 351 hiljadu maraka.

Tender za izradu investiciono projektne dokumentacije za nadogradnju i proširenje Upravne zgrade MH „ERS“ u Trebinju raspisan je juče.

Traže se usluge izrade tehničke dokumentacije, odnosno urbanističko tehničkih uslova, glavnog projekta i pratećih elaborata, za izgradnju poslovne zgrade.

Lokalitet na kome je planirana gradnja objekta nalazi se u užem gradskom području Trebinja, u Nemanjinoj ulici. Vlasnik zemljišta je Grad Trebinje.

Na zemljištu se nalazi objekat, koji je bio dio vojnog kompleksa „Sjeverni logor“ i u njemu je dio gradske administracije i gradski arhiv. Taj objekat bi trebalo da se ruši i da se onda izgradi novi, s podrumom, četiri sprata i povučenom etažom, u dvije lamele.

Ukupna neto površina novog objekta biće oko 3.473 metra kvadratna, od čega minimalna površina Lamele 1 treba da bude 1.196 kvadrata, a koja će biti u vlasništvu Grada Trebinja.

„Projektnim rješenjem potrebno je obezbijediti adekvatnu funkcionalnost objekta, koji će ujedno biti na odgovarajući način integrisan u postojeće urbano okruženje. Realizacijom ovog projekta stekli bi se uslovi da Grad Trebinje dobije nove kvalitetne i funkcionalne administrativne prostorije, na račun izgradnje dodatnog kapaciteta prostora za potrebe ERS, budućeg suvlasnika dijela objekta“, naveli su u Matičnom preduzeću „Elektroprivrede RS“.

Portal CAPITAL je ranije objavio da ERS planira dogradnju/izgradnju upravne zgrade preduzeća u Trebinju i da će za nju da izdvoji čak šest miliona maraka, dok je dodatnih 600.000 KM predviđeno za izradu investiciono projektne dokumentacije za nadogradnju i proširenje te zgrade.

ERS je u prošloj godini ostvarila gubitak od 29 miliona KM, a o finansijskim problemima u kojima se holding nalazi govori i podatak da većina zavisnih preduzeća ima milionske dugove za porez, a sve češće posežu i za kreditima kako bi uspjeli da izmire svoje obaveze.

(Capital)