Kojem Miloradu Dodiku građani mogu vjerovati?

Međutim, sva njegova dosadašnja obećanja o samostalnosti RS, napuštanju zajedničkih institucija i druge prijetnje, otišle su u vjetar. Kako mu vjerovati danas, poslije svega!?

Odluku visokog predstavnika u BiH Valentina Incka, da se u Krivični zakon BiH uvede zabrana i kažnjavanje negiranja genocida i veličanja ratnih zločina, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kao da je jedva dočekao. Istog dana je u ime Republike Srpske pompezno odbacio nametnutu odluku i najavio institucionalni odgovor.

„Genocid se nije desio u Srebrenici. To kaže međunarodna komisija koja je upravo izdala svoj izvještaj. To kažu mnogi relevantni faktori u svijetu“, kazao je Dodik. 

Na konstataciju da će Tužilaštvo BiH formirati predmet protiv onih koji negiraju genocid, Dodik je čak pokušao da pokaže hrabrost:

„Evo, nije bio genocid u Srebrenici. Doviđenja“, poručio je Dodik.

Ponovo se krijući iza naroda, kao u slučaju propalog referenduma, Milorad Dodik je prvi stavio potpis na peticiju protiv Inckove odluke, koju, mimo institucija RS, vode ljudi iz njegovog kabineta. 

Međutim, 2007. godine, kao predsjednik Vlade, Dodik je o dešavanjima u Srebrenici govorio drugačije.

„Ja znam savršeno dobro šta je bilo. Bio je genocid u Srebrenici. To je presudio sud u Hagu i to je nesporna pravna činjenica“, rekao je tada Milorad Dodik.

Kao i o Srebrenici, Dodik je svoje mišljenje, u skladu sa političkim potrebama, mijenjao i o ključnim istorijskim ličnostima. Posebno o prvom predsjedniku Republike Srpske, Radovanu Karadžiću.

„Ja sam uvjeren da Radovan Karadžić i ljudi oko njega koji su zaista činili zločine i prouzrokovali stradanje svih naroda ovdje, apsolutno trebaju da odgovaraju pred sudom i da ne mogu da budu nikakvi nacionalni ili epski heroji“, pričao je Dodik 2004. godine.

Međutim, na otvaranju studentskih domova na Palama, 12 godina kasnije, Dodik je rekao sljedeće:

„Sve što sam ikada rekao, sadržano je u jednoj stvari. Cijenim i poštujem Radovana Karadžića kao čovjeka koji je imao snagu i karakter da vodi ovaj narod.“

Na Dodikovoj listi „nekad i sad“ , našao se i ratni komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, Ratko Mladić.

„Sada čitav jedan narod ispašta i u Republici Srpskoj i Srbiji zato što je neki Mladić tamo odlučio da neće da se preda i da neće da ode na sud ili Karadžić. I onda on kaže da voli srpski narod. Đavola on voli“, govorio je Dodik o generalu Mladiću.  

Nakon presude haškog tribunala, kojom je Mladić osuđen na doživotnu robiju, Milorad Dodik je rekao:

„Ova presuda će osnažiti stav srpskog naroda da je general Mladić istorijski heroj i patriota. Za Srbe Ratko Mladić je oduvijek bio heroj.“  

Zanimljivo je da su Dodiku danas sporne odluke koje su donosili visoki predstavnici u BiH, poput ove posljednje, Inckove.

„Ovo je pravno neutemeljena odluka, oni bonskim ovlašćenjima nikada nisu imali pravo da nameću zakone.“, poručio je član Predsjedništva BIH.

Dodiku ranije nisu smetala bonska ovlašćenja visokih predstavnika. Kada je 1999. godine Karlos Vestendorp smijenio tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Nikolu Poplašena, zato što je odbio da imenuje Milorada Dodika za predsjednika Vlade RS, nije se bunio, već je lično naredio izbacivanje Poplašena iz Banskog dvora.

„Mislim da je on čovjek koji je veoma dobro procijenio bilo ovdašnjih građana, odnosno zaigrao je na onu kartu populizma, jakih nacionalnih emocija, naboja, koji su ga vinuli u sam vrh i drže ga decenijama na tom postolju“, smatra politički analitičar Tanja Topić.

Kada sve ovo imamo u vidu, logično se nameće pitanje: Kojem Miloradu Dodiku građani mogu da vjeruju?

„Ja znam savršeno dobro šta je bilo. Bio je genocid u Srebrenici. To je presudio sud u Hagu", kazao je Milorad Dodik 2007. godine.

„Evo, nije bio genocid u Srebrenici. Doviđenja“, rekao je Milorad Dodik 23. 07. 2021. godine u Banjaluci.

(BN)