Vlast BiH ne stvara ambijent za investiranje dijaspore (VIDEO)

Ugostitelji, stomatolozi, frizeri, automehaničari zadovoljno trljaju ruke. U odnosu na prošlu godinu, kada je korona uzela svoj danak, ove godine posao je živnuo. Mnogi koji su iz BiH proteklih decenija otišli u bijeli svijet stigli su u rodni zavičaj.

„Moja braća su u inostranstvu. Voljeli bi da se vrate, da imaju posao ovdje. Pošto nemaju posao, rade gore, imaju lijepe plate. Oni dođu ovdje jer tamo nema provoda. Tamo je samo rad, rad i rad. Svi žele da dođu u svoju domovina. Sve je lijepo, ali domovina je domovina“, kaže nam žena iz Bijeljine, koja je godinama radila u inostranstvu.

Tako su se brojni Majevičani, rasejani po cijelom svijetu, okupili na tradicionalnoj 10. po redu manifestaciji „Dani dijaspore“ pod simboličnim sloganom „Dolaze naši“.

„Za nas je svaka godina, kada ne uloži nijedan iz dijaspore, izgubljena godina. Imamo zaista dobru saradnju sa lokalnom zajednicom i apelujem okrenite se lokalnim zajednicama, dijaspora hoće da ulaže i ukoliko se pruži ruka dijaspori, svako će ulagati“, kaže Stojan Stevanović, privrednik iz Švajcarske, rodom iz Lopara.

Opština Lopare je primjer unapređenja uslova života uz pomoć dijaspore, koja je uvijek bila oslonac i zamajac razvoja tog kraja. 

“Opština Lopare ima oko 5.000 naših građana, praktično jednu trećinu stanovnika, koji žive u dijaspori. Najveći broj je u Švajcarskoj, nešto manje u Njemačkoj, Austriji i nekim drugim zemljama”, napominje Želimir Nešković iz loparskog Udruženja dijaspore “Korijeni”.

„Ta saradnja rezultirala je time da imamo 12 projekata koje je realizovala lokalna zajednica. Ova lokalna zajednica nije imala bazene za kupanje, a naš čovjek iz dijaspore je to napravio. Najveći šljivik je podignut ovdje, negdje na 50 hektara, zatim velika hladnjača na 8.000 kvadrata površine, tu su firme za preradu metala, drveta, proizvodnja jahti“, precizira načelnik opštine Lopare Rado Savić.

Prema podacima domaćih i međunarodnih organizacija, polovina populacije BiH živi u više od 50 različitih država širom svijeta. BiH je prva u regiji, a 16-ta u svijetu kada je riječ o brojčanom odnosu ljudi koji žive u BiH u odnosu na one koji žive u dijaspori.

„Uključenost dijaspore u državi je sporadična, nije dovoljno dobro strukturisana, što predstavlja jedan neiskorišćeni potencijal. Dijaspora može i treba da ima veću ulogu u brojnim prilikama koje postoje u državi. Dijaspora predstavlja mnogo više od doznaka“, ističe šef Delegacije EU u BiH Johan Satler.

BiH je u vrhu ljestvice država Evropske unije po novčanim transferima emigranata iz BiH.  Novčane doznake i drugi finansijski transferi iz inostranstva godišnje dostižu pet milijardi KM i njihov doprinos u BDP je oko 14 odsto.

„To vam je kao da imate čovjeka kome je potrebna transfuzija krvi u obliku novca tržištu Republike Srpske, odnosno BiH, a taj neko dođe, ovdje popravi auto, kupi sve što treba njegovoj familiji, popravi i izgradi kuću itd. Dakle, mi imamo situaciju da stabilnost BiH daju doznake koje stižu iz dijaspore“, slikovito objašnjava ekonomista Zoran Pavlović.

Iako je dijaspora ogroman potencijal koji puni budžet BiH i pomaže privredi, vlasti ne preduzimaju značajne korake za stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta i investiranje dijaspore.

„Oni bi možda i ulagali, ali kada vide kakva je vlast, nema ništa od toga, odustaju, ne ulažu“, smatra žena iz Bijeljine, koju smo anketirali.

„Tako da je naša dijaspora potpuno zanemarana kao potencijalni investitor. Niko se nije specijalizovao za podršku i pomoć potencijalnim investitorima koji su iz dijapore“, kaže ekonomista Pavlović.

“Ni država, ni entiteti nemaju sistemski pristup prema našim ljudima u rasijanju. Mi imamo prijatelje u Njemačkoj koji rade u kompanijama koje rade tehnološke stvari, a koje ne postoje na Balkanu, što znači da mogu da donesu inovacije, zaposle ljude ovdje”, naglašava Želimir Nešković iz Udruženja “Korijeni”.

S ciljem podizanja svijesti o važnosti uloge dijaspore u ekonomskom razvoju BiH, u Sarajevu je i ove godine održan poslovni skup bh dijaspore, u okviru USAID projekta „Dijaspora Invest“. 

„S obzirom da se ova zemlja suočava sa jednim od najvećih problema, a to je odliv znanja, mi se nadamo da ćemo kroz taj angažman i pomoć dijaspori uspjeti taj odliv znanja da preokrenemo u priliv. Znamo i da su pronašli uspješnu formulu, a dokaz za to jeste 160 pokrenutih preduzeća u ovom periodu trajanja projekta, koja su otvorila ukupno 1.500 novih radnih mjesta“, rekao je ambasador SAD u BiH Erik Nelson. 

Da bi animirali dijasporu da što više investira u BiH i pomogne posrnuloj privredi i društvu potrebno je imati straetgiju, koordinatore ili trgovačke predstavnike koji bi povezali iskusne i uspješne poslovne lidere u dijaspori sa privrednim, pa i političkim liderima u BiH koji kreiraju poslovnu klimu. U suprotnom izgubićemo snagu koju imamo – napominju ekonomski stručnjaci i međunarodni predstavnici u BiH.  

(BN TV)