Cijene skaču, a samim tim rastu i prihodi od poreza

„Prihodi su veći iz razloga što je došlo do povećanja krajnje potrošnje u BiH, povećanja prihoda po osnovu PDV prijava koje su dostavili poreski obveznici registrovani u jedinstvenom registru indirektnih poreza”, kazao je Ratko Kovačević potparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH

I entitetske poreske uprave ostvarile su značajan rast prihoda. Federalna poreska uprava je za sedam mjeseci prikupila 3,2 milijarde, a Republička poreska uprava za osam mjeseci 1,8 milijardi maraka, što je više od rekordne 2019.

„Efekti koje proizvodi vlada odlukama s ciljem očuvanja radnih mjesta ima pozitivne efekte u smislu da nije došlo do smanjenja plata ni broja zaposlenih. Povećana je značajno poreska disciplina, dobrovoljnost plaćanja poreza, a i digitalizacija je dala pozitivne efekte”, izjavio je Goran Maričić, direktor Poreske uprave Republike Srpske

„U brzim akcijama posljednjih godina otkrili smo 8.700 neprijavljenih radnika koji su radili na crno. I ako su primali prosječnu platu, dobijemo da smo samo na ovom nivou povećali javne prihode za 60 miliona“, istakao je Šerif Isović , direktor Poreske uprave Federacije BiH

Ovo je godina ekonomskog oporavka, ali ne možemo biti zadovoljni tempom, smatra ekonomski analitičar Admir Čavalić.

„Pogledajte koliko su otišle cijene. Na većoj osnovici se plaća PDV i kad je u pitanju gorivo, prehrambeni artikli, ne može se nabrojati nešto gdje je potrošnja velika, a da nije poskupilo. I na tu osnovicu se plaća PDV. Naravno da će prihodi rasti“, smatra Svetlana Cenić, ekonomska analitičarka

„Za očekivati je da do kraja godine prihodi od indirektnih poreza rastu, kako bude rastao izvoz i kako bude rasla tražnja. Vidimo da tražnja preko cijena i inflacije, kako su pokidani globalni lanci vrijednosti, svi se takmiče da nabave robu, a kako se takmičimo - tako što plaćamo više“, pojašnjava Saša Stevanović, ekonomski analitičar

Paradoksalno je da s rastom prihoda rastu i zaduženja i javni dug u BiH

Naši sagovornici jedan od razloga vide u posljedicama pandemije, padu kupovne moći, ali i lošim ekonomskim mjerama i koordinaciji unutar BiH.

(BHRT)