"Balkan će ipak da žali za Angelom Merkel"

List Handelsblat piše da će region ipak žaliti kad Merkel ode u penziju.

"Na kraju mandata savezna kancelarka putuje u dio Evrope koji je Zapad u posljednje vrijeme zanemario. Mnogi se pitaju da li je ovu puka oproštajna turneja – ili Merkel hoće više?", piše u analizi vodeće njemačke agencije dpa.

Merkel je u ponedeljak u bilateralnoj posjeti Beogradu, a nakon toga ide u Tiranu gdje će se sastati sa svim šefovima država ili vlada Zapadnog Balkana.

Zvanični Berlin je naveo da je posjeta posvećena "regionalnoj saradnji".

"To je više nego oprezan opis za brdo problema koje se tokom godina nagomilalo u Srbiji, Albaniji, BiH, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i na Kosovu. Od njemačkih diplomata u regionu se čuje da kancelarka na kraju mandata želi da se više postara o državama Zapadnog Balkana, možda i da postavi par putokaza za iduću njemačku Vladu", piše dpa.

Izbori u Nemačkoj su 26. septembra, a poslije njih Angela Merkel ide u odavno najavljenu političku penziju. Posjeta Srbiji i Albaniji je jedno od njenih posljednjih putovanja u inostranstvo.

Dpa dodaje da zvanično Srbija i komšiluk imaju "evropsku perspektivu", ali da nisu daleko odmakli.

"Praktično svuda ima nedostataka – u raznim oblicima: na polju pravne države, stručnosti uprave. Korupcija i nepotizam cvetaju. Nezavisni mediji i kritičko civilno društvo su pod sve jačim pritiskom. Autoritarne tendencije tu i tamo vladaju."

Navodeći da zanemarivanje Balkana znači da taj region postaje neka vrsta šahovske table za sukob Rusije, Kine i Turske sa Zapadom, agencija piše da kancelarka Merkel uživa veliki ugled u regionu.

No, kako ocenjuje dpa, bilans Angele Merkel u regionu je "šaren“. Prije sedam godina pokrenula je Berlinski proces čiji su rezultati jedan regionalni forum za saradnju mladih i ukidanje rominga. Takođe, Berlin je "stopirao“ planove za podjelu Kosova lansirane 2018. godine.

"Istovremeno Merkel na Balkanu zastupa politiku koja postavlja interese njemačke ekonomije i stabilnosti iznad demokratije i vladavine prava – ta mustra se može primjetiti i u njenom uzdržanom odnosu prema Viktoru Orbanu, mađarskom grešniku prema pravnoj državi.“

Dnevni list Handelsblat piše da je završetak kancelarkine ere "gorak“ za Zapadni Balkan jer tamošnje države "gube važnu podršku u Evropskoj uniji i sada im prijeti da još duže budu u čekaonici“.

"Jer, Francuska se kao jedna od najmoćnijih zemalja EU protivi naprecima u pristupnom procesu i privlači sve više članica na svoju stranu. (…) Nejasno je da li će idućoj njemačkoj vladi uspjeti da, poput Merkel, izvrši uticaj na francuskog predsjednika Makrona i druge zemlje EU koje često koriste pravo veta u pitanjima proširenja. Kada su kancelarski kandidati Armin Lašet (CDU) i Olaf Šolc (SPD) prošle srijede i ponedjeljka posetili Makrona u Parizu, evropske integracije Balkana nisu bile među temama“, podsjeća list.

Handelsblat zaključuje da bi integracija Zapadnog Balkana za EU bila od "centralnog geostrateškog interesa“.

"Oklevanje u prestonicama EU koriste druge svjetske sile poput Rusije, Kine i zemalja Arabijskog poluostrva kako bi pojačale uticaj u regionu i sejale skepsu prema EU.“

(DW)