Zatvara li Putin Evropi ciljano plinski ventil?

Prvo je sve skupa zvučalo kao reklamna kampanja: „Oni u Evropi koji su na vrijeme razumjeli da je s nama najbolje sklapati dugoročne ugovore, sada trljaju ruke i slave", rekao je prije nekoliko dana ruski predsjednik Vladimir Putin.

Na jeku iz Gazproma nije trebalo dugo čekati. „Oni koji su s nama sklopili dugoročne ugovore, sada uživaju niže cijene", rekla je potpredsjednica uprave Gazproma Elene Burmistrova, odgovorna za izvoz.

Moskva vrbuje za dugoročne ugovore

Već sedmicama Moskva šalje ovakve nedvosmislene poruke: sklopite dugoročne ugovore i nećete brinuti oko isporuka i cijena. I sve to u pozadini dosad nezapamćenog rasta cijena na energetskom tržištu. Cijena plina na njemačkom tržištu dosegla je deset puta veći nivo od prosječne cijene u prošloj godini.

Mnogi stručnjaci i političari vjeruju kako je Gazprom stvorio umjetnu nestašicu plina u Europi kako bi izvršio pritisak na što prije puštanje u pogon gasovodaa Sjeverni tok II, i to oba traka. Za to su potrebne dozvole koje bi dopustile neke iizmjene kada je u pitanju EU zakonodavstvo. Za to još jednom se založio i predsjednik Putin. 

No u međuvremenu se stvorio utisak da Moskva slijedi i drugi cilj za koji vrbuju visokorangirani predstavnici ruskog gospodarstva i politike: sklapanje dugoročnih ugovora s fiksnim cijenama koje odredi Gazprom. No to bi značilo napuštanje sustava slobodne trgovine plinom.

I tu je Putin bio nedvosmislen početkom kada je cijena 1.000 kubika plina porasla na 650 eura. „To su bili pametnjakovići iz bivše EU komisije koji su se založili za to da se cijena plina formira na slobodnom tržištu", rekao je Putin koji ni ne skriva svoj uticaj na politiku Gazproma.

Istu kritiku Kremlj je ponovio i mjesec dana kasnije kada je cijena plina već dosegla granicu od 2.000 dolara. Stav šefa iz Moskve nedavno je u razgovoru za Financial Times ponovio i veleposlanik Rusije u Europskoj uniji Vladimir Čičov koji je optužio Brisel da je svojim insistiranjem na slobodnom tržištu i tzv. spot market sustavu, tj. tržištu trenutačnih isporuka, ugrozio stabilnost cijena koje jamče dugotrajni ugovori.

Zašto je tržište trenutnih isporuka doživjelo kolaps?

No postavlja se pitanje zašto je tržište trenutnih isporuka godinama funkcionisalo besprijekorno a ove je sezone doživjelo kolaps. Uzroka je nekoliko: prazni rezervoari plina u Evropi nakon oštre zime, davanje prednosti azijskom tržištu kad je u pitanju ukapljeni zemni plin, veće potrošnja plina za proizvodnju struje zbog slabijeg vjetra što je smanjilo proizvodnju preko vjetroelektrana te napokon dugotrajni remont glavnog norveškog plinovoda. 

No zašto Gazprom, koji isporučuje 40 posto plina u Evropu, nije opravdao svoju ulogu vodećeg dobavljača i pojačanjem isporuka uticao na stabilnije cijene i uz to još dodatno zaradio? 

(DW)