Da li Rusi pomažu pravoslavnoj braći u Jermeniji!?

Ministarstvo odbrane Azerbajdžana saopštilo je 16. novembra da su njihove snage spriječile "velike provokacije" armenskih snaga u okruzima Kalbacar i Lacin koji graniče sa Jermenijom.

Prema navodima ministarstva, njihova dva vojnika su povrijeđena kada su armenske vojne postrojbe koristile minobacače različitih kalibara i topništvo protiv položaja azerbajdžanskih snaga na granici.

Zauzvrat, jermensko ministarstvo odbrane optužilo je azerbajdžanske vojnike da pucaju na njezine položaje duž granice, koristeći topništvo, oklopna vozila i oružje.

Ministarstvo je takođe saopštilo da su azerbajdžanske snage izgubile "značajan broj oklopnih vozila i vojnika", dodajući da je neutvrđen broj armenskih vojnika ubijen i ozlijeđen, a dva "borbena položaja" izgubljena.

Prema navodima ministarstva, azerbajdžanske su snage zarobile 12 jermenskih vojnika.

U međuvremenu, predsjednik jermenskog parlamentarnog povjerenstva za spoljne veze Eduard Aghajanian izjavio je za RSE da je prema preliminarnim procjenama moguće da je toekom borbi ubijeno 15 jermenskih vojnika.

Ministarstvo spoljnih poslova Jermenije izdalo je 16. novembra saopštenje pozivajući Rusiju, Organizaciju ugovora o kolektivnoj sigurnosti koju čine Jermenija, Rusija, Kazahstan, Bjelorusija, Kirgistan i Tadžikistan, kao i Minsk grupu da interveniraju i preduzmu mjere "za uklanjanje azerbajdžanskih oružanih snaga “ s područja Jermenije.

"Pozivamo međunarodnu zajednicu i naše međunarodne partnere da daju jasan odgovor na akcije azerbajdžanske strane koje ozbiljno ugrožavaju sigurnost, te da preduzmu aktivne korake za povlačenje azerbajdžanskih snaga s suverenog teritorija", stoji u saopštenju.

Kasnije je u saopštenju Kremlja rečeno da su ruski predsjednik Vladimir Putin i jermenski premijer Nikol Pašinjan razgovarali o situaciji tijekom telefonskog razgovora 16. novembra.

Ruski ministar obrane Sergej Šojgu takođe je telefonirao sa svojim jermenskim i azerbajdžanskim kolegama i pozvao ih da zaustave aktivnosti koje izazivaju eskalaciju, prenijele su ruske novinske agencije.

Situacija duž granice je napeta otkako su Azerbejdžan i Jermenija prošle godine vodile 44-dnevni rat oko Nagorno-Karabaha u kojem je poginulo najmanje 6.500 ljudi i koji je završio primirjem kojim je Azerbajdžan takođe dobio kontrolu nad dijelovima regije kao susjedne teritorije koje su okupirali Jermenci.

Otcijepljena regija međunarodno je priznata kao dio Azerbajdžana, ali je bila pod kontrolom etničkih armenskih snaga koje je podržavala Jermenija od kraja separatističkog rata 1994. godine.

Prošlogodišnji rat završio je kada je prekid vatre uz posredovanje Rusije dodijelio Azerbajdžanu kontrolu nad dijelovima Nagorno-Karabaha, kao i susjednim teritorijama, uključujući okruge Kalbacar i Lacin, koje su prethodno držali etnički Jermenci.

Međunarodni posrednici pozvali su na hitnu deeskalaciju situacije duž armensko-azerbejdžanske granice nakon tri dana prijavljenih incidenata za koje su Jerevan i Baku okrivili jedni druge.

Pozivajući na "hitnu deeskalaciju i potpuni prekid vatre", predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel opisao je situaciju u regiji kao "izazovnu".

"EU je predana saradnji s partnerima na prevladavanju napetosti za prosperitetni i stabilan Južni Kavkaz", napisao je Michel na Twitteru. On je takođe rekao da je u "u svjetlu današnjeg razvoja događaja" razgovarao sa Pašinjanom kao i sa predsjednikom Azerbajdžana Ilhamom Alijevim.

(RSE Foto: Printscreen)