SDS poziva vlast da reaguje: Upitna proljetna sjetva!

„Kada bi danas sijali jedan hektar kukuruza, on bi koštao 2268 KM gledano samo kroz repromaterijal i energente, bez ljudskog rada i amortizacije i mehanizacije u proizvodnji. To naš poljoprivrednik ne može da izdrži“ – poručio je Mirkić. 

On kaže da se cijene poljoprivrednih inputa, prije svih dizel goriva i repromaterijala vrtoglavo rastu i danas prijeti opasnost da li će biti uopšte zasijane one planirane površine proljetne sjetve. 

„U opasnost dolazi i prihrana ozimih usjeva.  Proizvodnja će biti desetkovana i odraziće se i na stočarsku proizvodnju.“ – pojasnio je Mirkić. 

Predsjednik Šarović je kazao da je politika podsticaja u cijeloj BiH veoma loša sa mizenih 80 miliona KM agrarnog budžeta u Republici Srpskoj. 

„Naša politika je da se ispoštuje zakonska obaveza da se obezbijedi agrarni budžet u iznosu od 6% što znači 240 miliona KM za podsticaje.Iznosi agrarnog budžeta u zemljama regiona su i po nekoliko puta veći. Samo na osnovu carina na poljoprivredne proizvode u iznosu od 350 miliona KM i 240 miliona KM ubranih od akciza u ime poljoprivrede, što je ukupno oko 600 miliona KM, poljoprivrednom sektoru vraća se nešto više od 10%.  “- istakao je Šarović. 

Ono što je ubrano na osnovu akciza i carina u ime poljoprivrede, kaže on, treba vratiti poljoprivrednicima.

„Najveća mana poljoprivredne politike Republike Srpske je nemogućnost korištenja plavog dizela. Dok sam bio u Savjetu ministara snažno sam se zalagao za uvođenje plavog dizela kako bi poljoprivredni proizvođači mogli da koriste naftu oslobođenu akciza za puteve i autoputeve. I opet tražimo plavi dizel za naše poljoprivrednike“ – sugerisao je predsjednik SDS. 

Šarović je rekao da je Republika Srpska jedina zemlja u okruženju koja nema robne rezerve. 

„Nakon propasti Robnih rezervi nisu preduzeti koraci da se robne rezerve i regulacija tržišta uspostavi nanovo uz državnu intervenciju. Zbog toga su danas, pred proljetnu sjetvu, u najnepovoljnijoj poziciji mala poljoprivredna gazdinstva jer je u njima najviše radnih mjesta a ti ljudi najmanje koriste i državno zemljište ali i podsticaje od države. Imamo zatvaranje malih gazdinstva i smanjenje proizvodnje. U ovakvim okolnostima tim ljudima prijeti potpuno gašenje proizvodnje.“ – zaključio je Šarović. 

(BN)