Inckov zakon pao u zaborav, vlast okrenula ploču!

23. jula 2021. godine bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko na odlasku sa te funkcije donio je odluku koja se odnosi na dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, a kojom se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.

Politički predstavnici iz Republike Srpske oštro su reagovali i donijeli niz zakona i zaključaka kao odgovor na tu odluku. Milorad Dodik u jednom trenutku prijetio je i sececijom.

Kakve su trenutne namjere nadležnih u Srpskoj i šta će biti sa Inckovim zakonom od čijeg donošenja je prošlo devet mjeseci?

Iz ofanzive u defanzivu. Takav je epilog višemjesečne političke krize u BiH, koju je izazvala odluka bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka da nametne zabranu i kažnjavanje negiranja genocida.

Govorilo se da je BiH mrtvački sanduk, prijetilo se secesijom, doneseni su zaključci da srpski predstavnici ne učestvuju u radu u zajedničkim institucijama BiH. Pokrenut je i postupak vraćanja nadležnosti iz oblasti bezbjednosti, vojske, pravosuđa i indirektnih poreza.

Ipak, rukovodstvo Republike Srpske, predvođeno liderom SNSD-a Miloradom Dodikom, nakon žestokih prijetnji međunarodnoj zajednici i OHR-u, sada je okrenulo je ploču. Odjednom, više se im se ne žuri sa vraćanjem nadležnosti, a rok za to biće produžen, prema Dodikovim riječima, za još šest mjeseci.

U međuvremenu, Inckov zakon više se i ne pominje. Da li je to pitanje zaboravljeno i da li Dodik svjesno povlači priču o secesiji?

"U ovom trenutku je procijenio da je najbolje da se malo povuče, zato što nije ni on naivan. Svjestan je da može da snosi sankcije svakako. Ali sumnjam da će odustati od svog krajnjeg nauma. Ali sada je problem što neće biti dozvoljeno", kaže komunikolog Mladen Bubonjić.

Politička strategija rukovodstva Srpske da burno reaguje na nepravdu, prijeti secesijom, povlačenjem iz zajedničkih organa, a što se na kraju ne dovršava ni u jednom slučaju, je pročitana, smatra profesor Đorđe Vuković.

"Nakon toga slijedi defanziva, javno zaboravljanje i suočavanjem sa efektima kako nametnutih odluka, tako i loših reakcija na te odluke" kaže Vuković.

Nametanje spornog zakona u Republici Srpskoj je predstavljeno kao sudbonosno pitanje. Najmanje što se očekivalo jeste da se ispoštuje sve što je najavljeno i da se na taj način pokaže stav, kažu iz akademske zajednice.

"Ne razgovara se više o genocidu, ne problematizuje se to pitanje i bez obzira kako to sad izgledalo u provođenju aktima i zakonima, ono živi u javnom prostoru, čime je pozicija opet otežana", naglašava profesor na FPN-a u Banjaluci Đorđe Vuković.

Pozicija Republike Srpske otežana je i činjenicom što se odluke i zaključci najvišeg zakonodavnog tijela neće ispoštovati u predviđenom roku. To ne bi bio prvi put.

"2015. godine NS je donijela zaključak kojim se zadužuje Vlada da u roku od 90 dana predloži izmjenu Krivičnom zakona Republike Srpske, da bi se vidjelo ko je odgovoran za prenos nadležnosti na nivo BiH. To nikada nije učinjeno. 2017. je donesen zaključak da se pokrene parlamentarna procedura za odlazak stranih sudija iz suda BiH, to takođe ništa nije urađeno", ističe predsjednik Kluba novinara Banjaluka Siniša Vukelić.

Pored svega navedenog, javnost u Srpskoj ima veći problem. Svakodnevno se plasiraju informacije koje ne dozvoljavaju realno sagledavanje problema i aktivnog učešća u njihovom rješavanju.

Sa druge strane, opozicija u Srpskoj, koja je nakon Inckove odluke podržala bojkot zajedničkih institucija, povukla se nakon što su nosioci republičke vlasti krenuli u vraćanje nadležnosti. Smatraju da ta priča, jeste pokušaj spasavanja aktuelne vlasti.

Za patriotizam na koji se pozivaju Milorad Dodik i vladajuće stranke, kažu da će se vući sve do izbora. Nakon toga, tvrde, sve pada u vodu, a narod kao i do sada – neće se pitati ništa.

(BN)