Neiskusni politikolog US bolji kandidat od predsjednika suda

Rokvić je zbog toga predložen kao jedan od tri podobna kandidata za člana UO ove javne ustanove, a iza sebe je ostavio jedanaest drugih među kojima su bili ekonomisti, pravnici, ekolozi, inženjeri poljoprivrede i brojni drugi.

Motiv mu je kako je izjavio bio da da doprinos u razvoju ruralnog dijela grada.

Inače, treba reći i da je Rokvić prije nekoliko godina bio predsjednik omladine, Stevandićeve Ujedinjene Srpske.

Čak ni sudija Drago Ševa nije mogao konkurisati mladom Rokviću. Ševa je bio četvrti, odnosno kao „prvi ispod crte“.

„Radni vijek sam proveo u sudu, bio sam sudija, predsjednik suda, a sada sam pomoćnik direktora Centra za edukaciju tužilaca i sudija. Rođen sam u Donjoj Piskavici i to me je ponuklo da se prijavim za člana UO jer mogu dati doprinos, obzirom da sam bio direktor slične institucije. Takođe imamo upravni odbor koji je iz sastava tužilaca i sudija čije su ingerencije donošenje opštih akata, statuta i slično“, naveo je on u intervjuu pred članovima komisije.

Međutim, karijera duga preko 35 godina ih nije impresionirala. Pored Rokvića za upravni odbor su predloženi veterinar Ratko Mijatović i inženjer šumarstva Mladen Talijan.

Oni su za razliku od Rokvića, nešto smisleno rekli, tačnije opravdali svoju prijavu.

„Diplomirani sam veterinar. Motiv konkursanja za ovu poziciju je to što sam usko vezan za poljoprivredu i to mi je oblast kojom se bavim cijeli život“, kazao je Mijatović.

Talijan je kazao kako je zaposlen u Šumskom gazdinstvu „Banjaluka“, da upravlja radnom jedinicom na Manjači te da je svojim radom vezan za Centar.

Komisija je prijedlog za njihovo imenovanje uputila odbornicima skupštine grada, koji će o svemu dati konačnu riječ.

Komisiju su činili Vesna Radić, Nataša Partalo, Nataša Baštinac, Renata Tamburić i Aleksandar Buzaković.

Većina ovih članova je stranački aktivna, odnosno pripada strankama koje čine većinu u Banjaluci pa je izvjesno da će njihov prijedlog biti usvojen.

Konkursom se nisu tražili neki posebni uslovi. Onaj ko je trebao konkurisati morao je imati visoku stručnu spremu te „imati iskustvo na poznavanju rada, poslovanja i funkcionisanja centra“. Sve te informacije veoma lako se mogu naći na internetu.

Centar za razvoj poljoprivrede i sela Banja Luka, osnovan od strane Grada i organizovan radi razvoja i unapređenja poljoprivredne proizvodnje i obavljanja drugih djelatnosti od opšteg interesa na ruralnom području grada.

Svoje aktivnosti sprovodi na teritoriji 35 mjesnih zajednica, a osnovni zadaci su mu revitalizacija ruralnih područja i poboljšanje uslova života na selu, a sve sa ciljem stvaranja povoljnog ambijenta za povratak na ova područja i podsticanja stanovništva da se intenzivnije bavi poljoprivrednom proizvodnjom.

“Centar za razvoj poljoprivrede i sela” ima svojstvo pravnog lica, a nadzor nad njegovim radom vrše Skupština i Gradonačelnik Grada Banja Luka.

Osim u sjedištu, djelatnost obavlja i na lokalitetu Manjača, u okviru kompleksa Razvojno – edukativnog centra, potom u Hercegovačkoj kući smještenoj u banjalučkom naselju Hanište, kao i u “Krajiškoj kući” smještenoj u centru Banje Luke.

Zapisnik sa intervjua možete pogledati OVDJE. 

(Capital)