BiH bi za 3 decenije mogla ostati bez 550.000 stanovnika

U BiH trenutno živi oko tri miliona stanovnika, što znači da bi njihov broj do 2050. mogao da padne za skoro 550.000.

Demografi upozoravaju da rastući problem iseljavanja, u kombinaciji s padom nataliteta, osiromašuje društvene potencijale, a da odgovor nadležnih na sve ovo izostaje.

Od 2007. do 2021. prirodnom depopulacijom BiH je izgubila 86.170 stanovnika, pa se našla na listi 10 zemalja svijeta s najnižim fertilitetom.

Demografske analize pokazuju da je, s druge strane, BiH u posljednjih osam godina napustilo oko 233.719 ljudi, od čega je samo u Njemačku otišlo njih 56.880.

– Mogućnosti tržišta kod nas nisu zadovoljavajuće, prvenstveno jer je loša ili nikakva ponuda poslova. Ako i zasnuju radni odnos, ljudi uglavnom rade za minimalac, nisu prijavljeni i njihov posao je nesiguran. Takođe, još 2007. broj umrlih je po prvi put premašio broj rođenih i od tada se ta tendencija nastavlja, sa izuzetkom 2008.

Ovaj podatak je već tada trebalo da zabrine nadležne institucije i još tada je trebalo početi raditi na populacionim i pronatalitetnim politikama, ali to se nije desilo. Evidentno izostaje adekvatan odgovor vlasti na izmijenjenu demografsku stvarnost u vidu dobro osmišljene populacione politike, kako bi se ublažile posljedice biološke regresije, koja uzima sve više maha – ističe zaSrpskainfo profesor demografije Stevo Pašalić.

Naglašava da na demografske trendove i depopulacione procese posebno utiču migracije.

– Migracioni obrazac se promijenio i to se prvenstveno ogleda u strukturi onih koje odlaze, načinu i motivima odlaska, ali i šemama regrutovanja inostrane radne snage u odredišnim zemljama. Nekada je među migrantima najzastupljenija bila niskokvalifikovana muška radna snaga, dok su danas nosioci migracionih procesa visokoobrazovane osobe.

Odliv stručnjaka, uz starenje stanovništva i opadanje ionako niske stope nataliteta, zasigurno predstavlja jedan od najvećih izazova savremenog društva u BiH. Osim što iseljenici odnose svoj bioreprodukcioni potencijal, jer se uglavnom radi o osobama u optimalnoj reproduktivnoj dobi, njihovim odlaskom istovremeno se gubi i vrijedni, a često i nenadoknadivi ljudski kapital. Time, ujedno, propadaju i sve prethodne investicije u obrazovanje. S druge strane, ljudski kapital u BiH je obezvrijeđen, bilo zbog nemogućnosti pronalaska posla koji odgovara stečenim kvalifikacijama, bilo zbog potplaćenosti zaposlenih – objašnjava Pašalić.

Prema njegovim riječima, u domenu prirodnog kretanja stanovništva, pored stvaranja odgovarajućih materijalnih i društvenih uslova za osnivanje porodice, važne su promjene u sastavu vrijednosti, stilu života, relevantne za motivisanje mladih da imaju djecu.

– Do sada se pokazalo da neke mjere kod nas nisu dale nikakve rezultate, posebno novčana davanja. Politika do sada nije shvatila da je potreban niz međusobno koordinisanih mjera, počevši od rješavanja egzistencije, dovoljnog broja mjesta u vrtićima, cjelodnevnim boravcima, tako da se može kombinovati zaposlenost i podizanje djece – ističe Pašalić.

Dodaje da je osnovna pretpostavka za usporavanje nepovoljnih demografskih tokova, posebno kada se radi o migracijama, povećanje stope ekonomskog rasta, odnosno porast zaposlenosti u zemlji.

Međutim, da ćemo se i u narednom periodu suočavati s masovnim odlaskom ljudi iz BiH potvrđuju i u agencijama koje posreduju pri zapošljavanju naših ljudi u inostranstvu, iz kojih poručuju da su naši građani sve zainteresovaniji da napuste ove prostore.

– Njihovo interesovanje je iz dana u dan sve veće i, ako se ovako nastavi, biće to velika opasnost za domaću privredu. Oni, u prvom redu, odlaze zbog ekonomskih prilika. S druge strane, nakon opštih izbora u BIH može uslijediti još drastičniji odliv stanovništva, jer se veliki broj još nada nekim značajnijim promjenama u politici, pa onda i u ekonomiji – kaže za Srpskainfo Vlastimir Vidić iz agencije za posredovanje u zapošljavanju “Skener global” Minhen.

Naglašava da iz BiH najviše odlaze građani do 45 godina starosti, među kojima je najviše profesionalnih vozača, električara, građevinskih radnika, njegovatelja, medicinara, te pomoćno osoblje u ugostiteljstvu i vozači koji rade dostavu.

Srpskainfo

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER