Nezav. kandidat: Dopisivali su mi glasove Trivićeve

Da je Bosna i Hercegovina zemlja apsurda, pokazuju primjeri pojedinih kandidata koji su, iako potpuno nepoznati široj javnosti, u određenim mjestima i pobjeđivali.

Upravo to se desilo u slučaju Slavka Dragičevića iz Doboja koji je u naselju Mosko kod Trebinja imao najviše glasova. Dragičević nakon svega priznaje da su mu glasovi dopisivani, ali ne tokom izborne noći, već na kontrolnom brojanju.

"Ja bih rado otišao u Hercegovinu što se sekiraju i razmišljaju otkud Slavku greške. Moji glasovi nisu rođeni ni u Mostaru, ni u tom Mosku.“ 16:43 16:58 „Ovi glasovi su dati meni u Zetri, tamo je skijalište, tamo su Olimpijske igre. Ispočetka su nekom Zoranu Kaliniću pisali glasove gospođe Trivić, pošto je on iznad nje na listi. Kad su njega izmirili, onda su se sjetili mene, pošto sam ja treći, a Trivićka četvrta, Kalinić peti", kaže Slavko Dragičević, nezavisni kandidat za predsjednika RS. 

Slavko Dragičević je i osnivač SNSD – a u Doboju i svojevremeno predsjednik Opštinskog odbora SNSD Doboj, a ovo mu niji prvu put da se prijavljuje kao nezavisni kandidat za predsjednika RS. Njegovo ime je bilo na glasačkom listiću i 2018. godine.

Dragičević je bio kandidat i za člana Predsjedništva BiH ispred Unije socijaldemokrata Bosne i Hercegovine.

„Mene znaju pitati, ovo sad što radim, kakve glasove očekuješ. Ne očekujem ja glasove, ovo je za mene anketiranje građana.“ , poručuje Dragičević.

Zanimljivo je da je Dragičević postao poznatiji u javnosti tek nakon izbora, a ne obrnuto, i to zbog očigledne zloupotrebe glasova. Slično je bilo i sa Zoranom Kalinićem, takođe nezavisnim kandidatom.

Oni koji prate izborni proces poručuju da je jasno o čemu se radi kada su u pitanju fantomski kandidati, ali i stranke.

"To je jedna predstava za javnost. Samo izigravanje izbornog sistema u BiH. Može se pretpostaviti da je namjera takve vrste kandidovanja samo mjesto u biračkom odboru da bi se kasnije mogle raditi određene malverzacije. U kojoj mjeri se to dešava, jako teško je dokazivo. Potrebno je da se uključe vrhunski advokati i dostaviti dokazni materijali koji bi se mogli upotrijebiti na sudu", kaže novinar Elvir Padalović.

Očigledno se praksa prijavljivanja nezavisnih kandidata pokazala korisnom za pojedine stranke, s obzirom na to da je i 2018. godine, prilikom održavanja opštih izbora, za predsjednika Republike Srpske bilo čak 37 kandidata, od toga čak 21 nezavisni kandidat.

"Koristi imaju svakako ti kandidati, direktno ili indirektno, ne možemo sa sigurnošću znati, ali možemo pretpostaviti, da li su u pitanju finansijske nadoknade ili određena mjesta, pozicije u odborima i institucijama. Svakako da Zakon iskorištavaju i velike političke partije radi članova u biračkim odborima. Svi tu imaju korist, a šteta ide na stranu demokratije i građana RS i Bosne i Hercegovine", poručuje komunikolog Mladen Bubonjić.

Predstavnici opozicije su nedavno podnijeli krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH, između ostalih, i protiv nezavisnih kandidata za predsjednika RS koji su potpuno nepoznati javnosti, zbog krivičnog djela izborna krađa. U samoj prijavi se navodi da se radi o fiktivnim političkim subjektima.

(BN)