Njemačka i Bosna i Hercegovina – dokazani partneri u humanitarnom deminiranju i pomaganju žrtvama mina
Uklanjanje mina kao ostatka oružanih sukoba u mnogim dijelovima svijeta za Njemačku ima poseban prioritet. Zbog toga u 2023. godini preuzimamo i predsjedavanje Otavskom konvencijom (Konvencija o zabrani upotrebe, skladištenja, proizvodnje i transportu protupješačkih mina i njihovom uništavanju).
Piše: Ambasador dr. Thomas Fitschen
Njemačka već 25 godina aktivno učestvuje u humanitarnom deminiranju u BiH. U ovom periodu utrošeno je oko 43 miliona eura u različite projekte kako bi se očistile minirane površine širom zemlje. Na taj način te površine postaju ponovo upotrebljive za lokalno stanovništvo, bilo da se radi o poljoprivredi, skupljanju drva za ogrijev, turizmu - ili čak samo da bi se djeca mogla ponovo igrati bez opasnosti ili planinari kretati bez rizika.
Uklanjanje mina je jedna stvar- ali ko se brine o onima koji i danas, godinama kasnije, zadobiju povrede od minskih eksplozija? Njemačka i ovdje pomaže, pružanjem podrške za rehabilitaciju žrtava od mina. Ljudi koji su izgubili ruke ili noge zbog minskih nesreća tokom rata – ali često i dugo vremena nakon toga – u velikoj mjeri su ograničeni u svom svakodnevnom životu, a posebno u učešću u procesu rada.
Tek onda kada dobiju moderne i savremene proteze – u kombinaciji s individualnim medicinskim tretmanom – moguće je da, uprkos svojim fizičkim nedostacima, ponovo vode zadovoljniji život, čak i da ponovo mogu da rade. Njemačka je u te svrhe u protekle dvije godine obezbijedila oko pola miliona eura.
U saradnji s lokalnim partnerskim organizacijama kao što je NVO MDDC (Centar za obuku pasa za otkrivanje mina u Bosni i Hercegovini), stradalima od mina iz svih dijelova zemlje i iz svih etničkih grupa u BiH donirane su proteze. One se individualno prilagođavaju potrebama svakog pojedinca prema najnovijim i najsavremenijim međunarodnim standardima.
Ove sedmice sam ugostio 16 izuzetnih ljudi koji su upravo dobili nove proteze i imao sam priliku da čujem njihove sudbonosne priče. Među njima su bili i: reprezentativac BiH u sjedećoj odbojci Mirza Duran i bivši trener Mirsad Mirojević, koji su upravo u novembru ove godine postali viceprvaci svijeta. Uvjeravali su me da nikada ne bi stigli tako daleko bez pomoći Njemačke.
Ovakva iskustva motiviraju moje saradnice i saradnike u Njemačkoj ambasadi ovdje u Sarajevu da se unatoč mnogobrojnim birokratskim poteškoćama koje ponekad dožive od strane vlasti u BiH, iz dana u dan i dalje angažuju kako bi pomogli žrtvama od mina.
Podrška međunarodnih partnera u deminiranju će i u predstojećim godinama biti ključna za Bosnu i Hercegovinu. Njemačka je spremna da se i dalje ovdje angažuje. Ali pored raznih međunarodnih donatora, važno je da se i Vlada BiH jače uključi u ovu oblast. I pri tome ne mislim samo na budžetska izdvajanja za deminiranje. Ima još mnogo toga što bi se moglo u organizacijskom smislu poboljšati.
Tako bi npr. zakonski propisi, koji propisuju obvezujuća pravila za zapošljavanje i civilnih žrtava od mina nakon njihove uspješne rehabilitacije, mogli primjera radi u javnom sektoru pomoći mnogima da se lakše integrišu na tržištu rada.
Ali postoji i hitna potreba za obezbjeđivanjem kadrova, na primjer u državnoj instituciji za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini BH MAC, gdje godinama broj novozaposlenih nije dovoljan da bi zamijenio one koji odlaze u penziju.
U mnogim dijelovima Bosne i Hercegovine još uvijek ne može doći do ekonomskog razvoja zajednica i opština pošto su mnoga područja još uvijek zagađena minama.
Naveo bih kao primjer Majevičku regiju. Pet opština, tri iz Federacije i dvije iz RS, okupile su se, ne obazirući se na etničke granice, kako bi promovirale regionalni turizam u ovom impresivnom krajoliku. Već ima zainteresovanih investitora koji žele da se uključe. Ali još uvijek 26 minsko sumnjivih površina u tim opštinama nije dozvolilo da dođe do ulaganja.
Ovdje se i Njemačka hvata posla: do kraja 2024. godine obezbijedit ćemo ukupno okruglo 9,7 miliona eura kako bi se sva ova područja očistila. Nakon toga, biće moguće da se realizuju razni turistički projekti- poput staze za brdski biciklizam duge oko 40 km ili raznih skijaških staza.
Deminiranje za mene 27 godina nakon završetka rata poprima još jednu, sasvim novu dimenziju: ono ne samo da doprinosi većoj sigurnosti stanovništva, već postaje takođe i instrument pomirenja. Ovo je još jedan razlog zašto će Njemačka nastaviti pratiti BiH na putu ka budućnosti bez mina.
(BN)
Povezane vijesti
Komentari (1)
Branislav
Vidi se kakvi smo partneri! Švabonja blista u skupom odijelu, a naši odrpanci u džemperima što im baba plela!!! Da nije bilo Švabonja mi nebi ni imali potrebe da čistimo minska polja, nego bi sada živeli kao carevi!!!
Ostavite komentar
Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.