Nema kazni za nelegalnu eksplotaciju šljunka u Srpskoj

Rijeka Drina – prirodna granica između Bosne i Hercegovine i Srbije. Idealno mjesto za lov u mutnom, odnosno ilegalno iskopavanje šljunka. Obala ispod Pavlovića mosta katastarski pripada opštini Bogatić u Srbiji, a unosan posao od koga samo pojedinci imaju korist nanosi nesagledivu štetu. Obalom Drine od Pavlovića mosta prema selu Popovi u Bijeljini na svakih 100 metara nalaze se šljunkare.

Ne možete prići ni šetati niz obalu Drine, takođe nema ni odmarališta. Vikendice pored puta većinom su na prodaju.

Za zaštitu rijeka od šljunkarenja godinama se  zalaže Udruženje “Eko – put” iz Bijeljine

“Niko nema koristi od ilegalne eksploatacije osim nekoliko pojedinaca koji vade nelegalno šljunak i prodaju ga nelegalno oni jedini imaju korist, a priroda ima najviše štete, jer imamo uništen biodiverzitet.”, kaže za BN Snježana Jagodić Vujić, predsjednik pomenutog udruženja.

Iz Inspektorata Srpske su nam potvrdili da su u julu 2022. godine sproveli akciju kontrole nepropisne eksploatacije šljunka na lijevoj obali Drine nizvodno od Pavlovića mosta. Dok su nas iz Okružnog javnog Tužilaštva iz Bijeljine informisali da su postupili po jednoj prijavi protiv lica V. M. zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo u vezi sa nepropisnom eksploatacijom šljunka.

“Kamioni sa šljunkom prolaze nesmetano bez ikakve kontrole, a šljunak se eksploatiše na područjima gdje je poznato da nema koncesionih ugovora. To je područje Karakaja, Čelopeka.”, navodi za BN  Dušan Aćimović, predstavnik grupe građana “Stop nelegalnim šljunkarama na Drini”.

Dok predsjednik Centra za humanu politiku Momir Dejanović ističe da je šteta od šljunkarenja ogromna. “Ona je samo budžetska šteta preko 100 miliona KM, dalje šteta po osnovu ugroženosti naselja od poplava zbog ove eksploatacije šljunka je povećana i treća šteta je devastacija korita i poljoprivrednog zemljišta.”

Šljunakrenje je aktivno i na području garda Doboja. Rijeka Bosna je na nekim dijelovima neprepoznatljiva. Za ekološku katastrofu u Osječanima podgnute su i krivične prijave. Vode Srpske od februara prošle godine mogu bez javnih poziva da daju lokacije za vađenje materijala.

“Rezultat toga je da je jedno preduzeće iz Modriče dobilo na čak 7 lokaliteta da vadi do 2025. godine i ono će izvaditi 1,7 miliona kubnih metara materijala 03.11 po cijeni 1,55 što je zaista minimalno.”, objašnjava Ljubinko Đurić, koordinator CCI.

Razlog svakog kršenja zakona je uvjerenje da nećete biti adekvatno kažnjeni. Tako je i u slučaju ilegalne eksploatacije šljunka. Dok vladavina prava u Bosni i Hercegovini ne bude na zadovoljavajućem niovu, naši sagovornici smatraju, da će se do tada i šljunkarenje, a sa njim uništvanaje rijeka i prirodnih dobara nastaviti.

(BN Foto/Arhiva)