Pitanje Trgovske gore nacionalno političko pitanje

Mihajilica kaže da je na njegovu inicijativu održana tematska sjednica Odbora za zaštitu životne sredine Narodne skupštine Republike Srpske, a da naredni korak treba da bude da se ovo pitanje uvrsti na prvu narednu sjednicu NSRS. 

- Podsjećam da je NSRS o ovome zadnji put raspravljala 2015. godine. Nemamo pravo da propustimo niti jedan dan, ne smijemo gubiti vrijeme, jer samo nečinjenje domaćih institucija može ovo pitanje riješiti u korist Hrvatske.

Nažalost, zbog nedovoljnog djelovanja došli smo do toga da je Hrvatskoj ostalo samo da završi Studiju o uticaju na životnu sredinu i građevinsku dozvolu, ali teza da je sve izgubljeno je opasna. Na našoj strani su još uvijek sve međunarodne konvencije, a naše institucije nisu uradile sve što su mogle i trebale u skladu sa ESPO i Arhuškom konvencijom.

Tražićemo da se NSRS jasno odredi po ovom pitanju, a da se deklarativne izjave najviših predstavnika vlasti na nivou BiH se pretvore u konkretne političke i diplomatske aktivnosti na najvišem nivou – kaže Mihajilica. 

Ističe da pozdravlja aktivnosti pojedinih ministarstava, pravnog i ekspertskog tima za Trgovsku goru, ali da Predsjedništvo BiH, kao kolektivni organ zadužen za vođenje spoljne politike, mora mnogo konkretnije djelovati. 

- Predsjedništvo BiH za početak, zvanično i hitno na sjednici treba jasno da se odredi po ovom pitanju i uputi Hrvatskoj diplomatsku notu putem MIP sa jasnim stavom BiH u vezi sa Trgovskom gorom.

Nije dovoljno samo da se daju političke izjave i svaljuje krivica ko je šta radio do sada, treba djelovati institucionalno, snažno i hitno, obavijestiti Evropski parlment, sve relevantne međunarodne adrese, uključujući i Zelene u Evropi, koji su među najjačim političkim grupacijama, odnosno nastaviti pravnu, diplomatsku i ekspertsku borbu koja je u prethodnom mandatu bila prekinuta u velikoj mjeri – rekao je Mihajilica.
 
Podsjetio je da je Predsjedništvo BiH zadnji put u martu 2019. godine donijelo deklarativne zaključke, ali da su oni ostali mrtvo slovo na papiru. 

- Postavljam pitanje da li je u skladu sa zaključcima sa sjednice iz marta 2019. godine tadašnji srpski član Predsjedništva Milorad Dodik uputio pismopredsjedniku i premijeru Hrvatske, Zoranu Milanoviću i Andreju Plenkoviću.

Ako jeste, očekujem da to pismo bude javno objavljeno. Takođe, u skladu sa načelima transparentnosti, očekujem i objavljivanje odgovora sa primjedbama na Studiju uticaja na životnu sredinu koje je Ministarstvo za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose BiH uputilo hrvatskoj strani – kaže Mihajilica. 

On ističe da je teško govoriti o dobrosusjedskim odnosima, kada postoje otvorena pitanja koja imaju veliku težinu. 

- Ako se zasadi šljiva na međi bez pristanka drugog, to već nisu dobrosusjedski odnosi, a da ne govorim o tome kakvi su odnosi kada Hrvatska ima namjeru da nam nadomak prostora na kojem živi 250.000 ljudi izgradi odlagalište nuklearnog i radioaktivnog otpada. Pored toga, imamo otvoreno pitanje i graničnog prelaza na rijeci Uni, od Ivanjske do Kozarske Dubice, koje takođe treba riješiti.

To moraju uraditi oni koji su Hrvatsku tretirali i tretiraju kao strateške političke partneri, a koji čine koaliciju na nivou BiH. Bliskost između Dodika, Cvijanovićeve, Milanovića i Plenkovića je vidljiva, što se može vidjeti na primjeru sramotnog skandala koji je priredio hrvatski predsjednik u Derventi, a i mnogim prije.

Ponavljam, pitanje Trgovske gore je vitalni nacionalni interes i može se riješiti radom i voljom da se nešto učini, jer su svi pravni argumenti i međunarodne konvencije na našoj strani – zaključuje Mihajilica. 

(BN)