Transplantacija nema već tri godine, pacijenti uglavnom idu u Bjelorusiju

Pandemija je zaustavila proces transplantacije organa u Republici Srpskoj, a posljednja je urađena prije tri godine. Dok čekaju da se stvari pokrenu s mrtve tačke, pacijenti kojima je transplantacija neophodna odlaze u inostranstvo, a najveći broj njih u Bjelorusiju.

„Mislim da je transplantirano šest pacijenata od početka ove godine u Minsku. To nije malo, s obzirom na to da je na dijalizi uglavnom starija populacija. Imate ljude koji imaju donore i oni idu u Istanbul, u Tursku“, priča Aleksandar Radun, predsjednik udruženja dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Republike Srpske.

Radun ističe da je veliki problem to što se u Srpskoj ne rade kadaverične transplantacije, odnosno presađivanje organa s preminule na živu osobu. U Univerzitetskom kliničkom centru su nam potvrdili da rade samo živodonorske transplantacije:

"Transplantacije se ne izvode kod životno ugroženih pacijenata već kod onih koji su stabilnog zdravstvenog stanja i ispunjavaju određene kriterijume za transplantaciju. Mali broj transplantacija se vrši zbog kompleksnosti pripreme pacijenta za transplantaciju, te neophodnog multidisciplinarnog pristupa u liječenju, kao i koordinacije brojnih grana medicine koje su uključene u sam proces transplantacije." 

Ono što je dobro jeste da Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske u potpunosti snosi troškove transplantacije.

"To je olakšalo ljudima da se spase dijalize. Dijaliza je loša stvar. To je generalno smrt. To beskonačno dugo traje, godinama”, ističe Radun.

U UKC-u kažu da su za deset godina uspješno uradili 33 transplantacije bubrega. Iz Udruženja koje predstavlja pacijente oboljele od bubrežnih bolesti poručuju da bi uvođenje kadaverične transplantacije mnogima spasilo život.

(Federalna) Foto: BN