"Kobasice i šunka postali luksuz, ne mislimo na voće"

I dok je u martu na nivou Evropske unije zabilježen porast cijena od 19,6 posto u Mađarskoj je on u odnosu s istimperiodom prošle godine s 45 posto bio više nego dvostruko viši. Čak i mnogo viši od poskupljenja u Slovačkoj, članici EU-a s drugom po redu najvišom stopom porasta cijena namirnica od 29 posto.

Građani Mađarske su se potpuno preorijentisali kad je u pitanju nabava namirnica, a to osjete i trgovci.

"Ljudi jako dobro razmisle prije nego što će nešto kupiti. Mi smo došli do tačke gdje kobasice i šunka postaju gotovo luksuzna roba", kaže Szilvia Bukta koja na tržnici drži štand s mesom i suhomesnatim proizvodima.

Cijene nekih namirnica su se u posljednjih godinu dana u Mađarskoj gotovo udvostručile. Neke osnovne životne namirnice poput jaja, mlijeka, maslaca i hljeba su poskupjele 72 do 80 posto. I sve to uz prosječnu neto mjesečnu platu od 820 evra.

Međutim, zašto je hrana baš u Mađarskoj poskupjela u tolikoj mjeri?

Peter Virovacz, glavni ekonomist ING Banke Mađarska smatra da je za to kriva neeficijentna poljoprivreda i prehrambena industrija. Tu je i rekordna devalvacija forinte.

"Sve to utiče na to da je inflacija u Mađarskoj viša nego drugdje", kaže Virovacz.

On rekordnu inflaciju povezuje i s neefikasnom produkcijom u Mađarskoj.

"Povišenje cijena na evropskom nivou zbog rata u Ukrajini stoga jače pogađa domaće proizvođače", zaključuje ovaj ekonomist.

Najbrža reakcija je bila podizanje cijena ne samo poljoprivrednih proizvoda nego i ugostiteljskih usluga u restoranima i pekarnicama. Neki restorani su na rekordni rast cijena reagirali promjenom jelovnika.

Poznati restoran-bar "Cafe Csiga" u središtu Budimpešte je krajem prošle godine s jelovnika maknuo hamburger s prženim krumpirićima zbog 100-postotnog poskupljenja mesa i ulja. Mađarska je važan proizvođač žitarica, mesa i uljarica, ali oko 30 posto namirnica dolazi iz uvoza.

"Kupovna moć građana naglo pada, a ušteđevine se tope. Došli smo do tačke na kojoj su cijene toliko visoke, a rezerve toliko male da su građani zaista počeli štedjeti i smanjivati potrošnju", zaključuje ekonomist Virovacz.

(DW)  Foto:AFP