Put ka autokratiji: Ima li lijeka za vlasti u BiH?

Nepostojanje nezavisnih institucija koje bi radile u interesu građana, političari koji nerijetko izlaze iz prostora svojih ovlašćenja, rasprostranjena korupcija, brojna kršenja prava građana... postvaljaju pitanje: Da li u Republici Srpskoj i FBiH uopšte postoji demokratsko
društvo?

"Ovdje kod nas je jedan "koloplet" jedna kombinacija bivšeg autokratskog poimanja društva i politike i novih demokratskih vrijedosti koje se nisu u potpunosti primile kako u društvu među narodom tako i kroz sistem, a stari je još uvijek ostao tako da je u pitanju jedna vrsta kombinacije", kaže komunikolog iz Banje Luke Mladen Bubonjić.

On smatra da se ne može reći da ne postoji demokratija, ali ona je prisutna tehnički, ali nije u potpunosti zaživjela u društvu niti se osjeća kao što je ima u zapadnim društvima.

Gotovo da ne postoji pitanje u BiH koje na kraju ne dobije nacionalni predznak, kaže struka, a u rijetkim situacijama gdje to nije slučaj,
stranački često nestručni kadrovi, spriječe bilo kakvu promjenu ka demokratizaciji, jer to odgovara građanima, ali ne i političarima.

"Bilo kakav politički proces, bio on potpuno univerzalan iz perspektive Bosne i Hercegovine, bio on segmentiran po pojedinom entitetu, kantonu, opštini uvijek može zadobiti nacionalne konotacije", kaže Dražen Barbarić sa Filozofskog fakulteta u Mostaru.

Profesor Barbarić smatra da je to jedna dimenzija koja će uvijek biti otežavajuća okolnost u Bosni i Hercegovini.

"Što se tiče slučajeva gdje ne postoji ta nacionalna podjela, kadrovska selekcija, izborni modeli, aktivizam tih ljudi koji su izabrani u parlamente, povezanost za biračkim bazama... to je sve na toliko niskom nivou da se zapravo predstavnička demokratija u BiH trenutno svodi na nekakvu poluparodiju", kaže Barbarić.

Pored sve goreg stanja kada je u pitanju vladavina prava, naše društvo posebno u posljednjim mjesecima, ubrzano kreće silaznom putanjom i kada je u pitanju sloboda govora. Pored pritisaka na novinare, oštećenja njihove imovine, vlast u Republici Srpskoj ne odustaje od izmjena
Krivičnog zakonika kojima se kriminalizuje javna riječ.

"Mi se ponašamo prema demokratiji kao prema švedskom stolu", kategoričan je novinar iz Banjaluke Elvir Padalović.

On smatra da se zvaničnici ponašaju tako da uzimaju ono što im odgovara, a ono što nije poželjno se ne dira sa toga stola.

"Na primjer, ako želite da imate obnovljene zgrade sudova u Republici Srpskoj, ako želite da bude obnovljen taj institucionalni dio, ako hoćete strane investicije koje između ostalog donose ambasadori tj. ambasade zemalja u Bosni i Hercegovini, onda morate imati i slobodne medije, to je vrlo jasno", kaže Padalović i dodaje da slobodni mediji znače demokratija.

Višegodišnje nazadovanje o brojnim pitanjima dovode do sve veće apatije među građanima, pa se o brojnim problemima uglavnom ćuti i nema dovoljno građanskog bunta, uprkos sve težem stanju. Tek kad problemi eskaliraju, postaje jasno da mnogo toga u društvu nije u redu.

(BN)