Hoće li doći do rasta kamata na kredite u BiH?

 "Pozivamo Centralnu banku da poduzme mjere odmah u smislu smanjenja razlike između kamatnih stopa u BiH i onih u eurozoni.

Dakle, ne odjednom i ne kompletno do nivoa kakve su kamatne stope sada u evrozoni, već na određeno postepeno smanjenje te razlike", naglasila je Lancu.

Podsjetila je da su kamatne stope u evrozoni od prošlog ljeta porasle za 400 baznih poena (oko 4 %), a da je maksimalno povećanje do sada kod Centralne banke na stopu naknada koje plaća komercijalnim bankama 75 baznih poena:

“Po našem mišljenju te stope trebaju ići gore, inače se može doći u situaciju da novac počne napuštati BiH, da dođe do odljeva kapitala.

To su dakle ti razlozi, a razlog je i taj što visoke kamatne stope pomažu u borbi inflacije", kazala je Lancu.

Da li slijedi rast kamata u BiH, pitanje je koje smo postavili entiteskim agencijama za bankarstvo i Udruženja banaka BiH.

Kako je za BUKU rekao Berislav Kutle, direktor Udruženja, i pored reakcije MMF-a do rasta kamata neće doći jer prijedlog MMF je teoretski model, koji se teško može provesti u praksi u Bosni i Hercegovini.

Takođe dodaje da ako dođe do aranžmana sa MMF-om, cijena tog aranžmana za BIH će biti veća nego što je bila, kako bi se sa te strane uticalo na inflaciju.  

U Agenciji za bankarstvo FBiH kažu da se dio efekata poremećaja na tržištima van Bosne i Hercegovine prenosi i na naše tržište, ali da je važno izdvojiti stvarne razloge inflatornih pritisaka kod nas.

U našem slučaju, dodaju, inflacija nije podržana ekonomskim poticajima, emisijama novca ili drugim makroekonomskim mjerama iz novije prošlosti.

“Mjere entitetskih agencija, specifičnosti I ograničenja monetarne i kreditne politike, stanje bankarskog sistema u Bosni i Hercegovini, u ovom trenutku, predstavljaju značajnu prednost kod upravljanja efektima makroekonomskih poremećaja.

Smatramo da mjere entitetskih agencija za bankarstvo i dalje daju očekivani doprinos ekonomskoj stabilnosti i da ne postoje razlozi za značajno povećanje nivoa kamatnih stopa na našem tržištu”, poručuju iz Agencije.

U Agenciji za bankarstvo Republike Srpske nisu dali konkretan odgovor da li će biti rasta kamatnih stopa, ali su naveli da su se u proteklom vremenu aktivno bavili rastom euribora i kamatne stope te su, kako su ocjenili, donijeli odgovarajuće mjere, a sve u smislu da teret krize ne bude prebačen samo na korisnika kredita, privrednika i stanovnika.

Dodaju i da su odluke o ograničenju rasta kamatnih stopa dale efekte i pokazale se kao pravovremene, jer se teret rasta kamatnih stopa iz Evrope i SAD nije prelio na građane i privredu u Republici Srpskoj i BiH.

(Buka)