Vladi "gori pod nogama": Spas traže od domaćih tajkuna

Vlast u Republici Srpskoj je prije nekoliko dana objavila da na Banjalučkoj berzi prodaje obveznice u ukupnom iznosu od 210 miliona konvertibilnih maraka, što znači da u prethodnom periodu nisu uspjeli da obezbjede novac kako bi isplatili ratu od 200 miliona evra za obveznice prodane na Bečkoj berzi prije pet godina. Republika Srpska se tako iznova zadužuje da bi vratila stari dug i to po enormno visokoj kamatnoj stopi, od čak 6,2 posto na godišnjem nivou, pa će na kamate, po osnovu ovog zaduženja, otići cijelih 51 milion maraka.

ZADUŽENJE ZA ODGODU KRAHA

Premijer RS Radovan Višković tvrdi da je to najniža kamatna stopa koju je vlada u ovom momentu mogla da postigne na finansijskom tržištu. Na pitanje zašto je ta kamatna stopa značajno veća nego u Federaciji BiH, gdje iznosi 3,8 posto, Višković je dao je odgovor, kojim je demonstrirao notorno neznanje o finansijskom poslovanju i finansijskom tržištu, što je poražavajuće za osobu koja je na čelu jedne entitetske vlade.

„Ima jedan prosti razlog, Federacija je bila malo pametnija u prethodnom periodu i nije dozvolila da sve banke budu privatizovane, napravila je i ostavila svoju Razvojnu banku koja diktira kamatne stope u drugom entitetu“, rekao je Višković na skupštinskoj sjednici i izgovorio neistinu.

Ekonomista Zoran Pavlović rekao je za Žurnal da visina kamate nema veze sa bankama, čak ni kada su one u vlasništvu entiteta, već se kamata na berzi se određuje na bazi ponude i potražnje.

„Da je u prethodnim plasmanima trezorskih zapisa i obveznica Republike Srpske bila niža kamata, ona bi bila niža i za ovih 210 miliona. Ali, pošto je prethodno definisana viša kamata, u ovom momentu privući slobodna novčana sredstva možete samo sa većom kamatom. To zna svako ko se bavi bankarstvom. Pošto RS u vrlo krakom roku, koji ističe 28. juna, mora obezbijediti 210 miliona maraka da bi servisirala svoje obaveze sa Bečke berze, kamata je podignuta iznad komercijalnog nivoa da bi se privukli investitori“, pojasnio je Pavlović.

Nema sumnje, Vlada RS se dovela u situaciju da joj „gori pod nogama“, zbog čega ne pita za cijenu novih zaduženja. Entitetska vlast neće priznati da finansijski stoji loše, mada je to jasno kao dan, kao i da nisu na vrijeme prikupili, mada su imali više nego dovoljno vremena, dovoljnu količinu para da bi platili ratu po osnovu obveznica prodatih na Bečkoj berzi.

U decembru prošle godine Mađarska je RS odobrila kredit od 110 miliona evra, koji su najvećim dijelo usmjerili u javnu potrošnju, jer je budžet sve teže zakrpiti. Da su bili pametni, kako to voli reći premijer Višković, novac od mađarskog kredita sačuvali bi za izmirenje obaveza sa bečke berze. Međutim, nisu, sve te pare su potrošene.

Prema izvorima Žurnala iz Vlade RS, Višković je bio emisar Milorada Dodika u Kini, pokušavajući da izvidi da li su kineski investitori zainteresovani za kupovinu entiteskih obveznica u iznosu od 165 miliona evra. Kinezi, navodi naš izvor, nisu uopšte željeli da se bave time, jer ta cifra za njih nije ni kap u moru finansijskih transakcija koje ima ta zemlja. Osim toga, oni su veoma spori u procedurama, koje bi u ovom slučaju trajale mjesecima, za šta Vlada RS nije imala vremena. Pritjerani uza zid, pribjegli su u ovom trenutku jedinom mogućem rješenju - da plasiraju obveznice na domaćem finansijskom tržištu.

Isti izvor navodi da je vlast već sa potencijalnim kupcima iz inostranstva sklopila dogovor o kupovini obveznica na Banjalučkoj berzi putem njihovih ovlaštenih agenata. Vrlo vjerovatno će se pojaviti različiti finansijeri, među njima i oni sa parama koje su povezane sa domaćim tajkunima.

„Sve će biti urađeno po sistemu - neko iz vlasti nazove i kaže: Kupi obveznice, to je tvoja obaveza i ne razmišljaj više o tome“, navodi izvor Žurnala.

NAKNADNA PAMET PREMIJERA

Viškovićeva priča o tome da bi sve bilo drugačije da RS ima banku u svom vlasništvu je tek loš alibi za katastrofalno finansijsko stanje u kojem godinama tavori ovaj bh. entitet. Za početak, RS je imala banku, čiji je bila skoro stopostotni vlasnik, Banku Srpske, koja je propala.

„Premijer Višković bi trebalo da se sjeti kako je i zašto propala Banka Srpske, koja je nastala na temeljima Balkan Investment Banke (BiB). Da je ta banka imala pravo i poslovno rukovodstvo i da je poslovala po principima korporativnog upravljanja, Banka Srpske bi i dalje postojala“, kaže ekonomista Zoran Pavlović.

Sa propašću Banke Srpske propalo je, ne samo mnogo novca, već i kompletna infrastruktura banke.

„Osnovati novu banku i postaviti je od početka je vrlo složen proces i trebaće mnogo vremena i para za tu operaciju. Nije sporno da se može napraviti poslovna banka koja će biti entitetska, ali to traži dosta novaca, visokokvalitetne ljude, menadžement i teško se u cijelom tom procesu može osloniti na Investiciono-razvojnu banku RS (IRB), u kojoj praktično više nema velikih sredstava potrebnih za početno poslovanje nove banke“, ocijenio je Pavlović.

Banka Srpske nastala je nakon što je Vlada RS 2013. godine preuzela propalu Balkan Investment Banku, u vlasništvu litvanske UKIO grupacije i dokapitalizovala je sa 30 miliona KM. Nakon samo četiri godine banka je gurnuta u stečaj. Višković je otkrio da entitetska vlada sada razmatra mogućnost da od nadležnog suda zatraži ubrzavanje procedure kako bi se okončao stečaj Banke Srpske. Nakon toga, rekao je, krenulo bi se u osnivanje nove banke u vlasništvu RS, koja bi se udružila sa IRB RS. Ono što je Višković „zaboravio“ da kaže jeste da je IRB godinama novac plasirala probranim firmama, čiji su vlasnici bliski ljudima iz vrha vlasti Republike Srpske, bez ikakvog obezbjeđenja, koji te pare nikada nisu vratili. Iz IRB RS tako su nepovratno otišle stotine miliona maraka, koji nikada neće biti vraćeni.

Nikada se nijedno tužilaštvo nije pozabavilo kriminalnim radnjama počinjenim putem BiB i, kasnije “Banke Srpske”, za čiju propast bi neko morao da odgovara. Kada je u pitanju IRB RS, pokrenut je samo jedan postupak, onaj  protiv bivšeg premijera RS Aleksandra Džombića, i to u slučaju odobravanja kredita zvorničkoj „Energoliniji“ u iznosu od 12,4 miliona KM.

(Žurnal.info) Foto: Srna