Promet pada, ali ne i cijene - Vlast ne reaguje

Pad prometa, najjasniji pokazatelj ozbiljnog pada životnog standarda građana, još nije natjerao trgovce i vlasnike firmi da stanu, zamisle se i snize cijene. Naprotiv, cijene nekih proizvoda i dalje rastu. Zašto?

Građanima ističu izostanak ozbilje kontrole i pravne države.

Korporativni profiti označeni su kao najveći krivci i pokretači rasta cijena koji koriste poremećaje na tržištu da izvuku neočekivani profit. Trgovinski lanci krše marže jer se plaćanje kazni ponekad više isplati od smanjenje cijena, pokazuju inspekcijeske kontrole.

Za to vrijeme, narod tone u sve dublju krizu.

Rast ličnih primanja u poslednjih godinu dana nije mogao da isprati rast cijena, čak ni hrane. Sindikalna potrošačka korpa je od maja prošle do maja ove godine poskupjela za oko 270 KM, dok je prosječne plata porasla za 170 KM.

Udruženja za zaštitu potrošača odavno upozoravaju na pad kupovne moći stanovništva, a prva na udaru štednje je hrana, kaže Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja “Zvono” iz Bijeljine.

“Kvalitetno meso skoro da više niko i ne kupuje. Lubenica se kupuje na krišku, voće na komad”, priča Vasilić za BN.

Vlastima visoka inflacija trenutno odgovara jer veće cijene znače i veće prihode od PDV-a, a na budućnost niko ne misli, stav je običnih ljudi.

“Nevjerovatno je da smo mi jedina država u okruženju koja ima jedinstvenu stopu PDV-a za sve proizvode, bilo da kupite mercedes ili veknu hljeba. Neke namirnice je potrebno osloboditi plaćanja PDV-a, a za neke proizvode treba uvesti stopu i tri puta veći, ako je potrebno”, kategoričan je Vasilić.

Narodu je odavno jasno da o građanima niko ne brine ali poručuje vlastima da se zapitaju da li će uskoro imati ko da im plaća porez jer je mladih sve manje.

Potrebno je povećati proizvodnju, a time i ponudu i konkurenciju na domaćem tržištu koje bi značajno uticale na smanjenje cijena, savjetuju ekonomisti.

Ekonomista Milenko Stanić smatra da je potrebno uvoziti što veću količinu robe koja se kod nas ne proizvodi i povećati subvencije domaćim proizvođačima.

“Trebalo bi raditi na smanjenju troškova proizvodnje koji u ovom trenutku nisu podložni korekcijama nadole, prije svega struje, vode i drugih komunalnih potreba”, ističe Stanić.

Smanjenje poreza, ukidanje akciza i smanjenje PDV-a na hranu znatno bi uticalo i na smanjenje cijena, što vlast odbija, ističe Stanić. Značajnu ulogu imaju i kontrolni organi ali oni, objašnjava, dolaze tek nakon ekonomske prinude.

Dok građani posrću pod teretom svakodnevnog života, niko nije spreman da se odrekne profita. Lov u mutnom i rast cijena postaju hronična bolest u BiH, a inflacija ne namjerava da podigne bijelu zastavicu- tu je da ostane ostane.

(BN)  Foto: BN