Planovi Vlade Srpske: Zaduženje i minus u kasi

Kada je riječ o izmjeni zakona, akcenat će, po svemu sudeći, biti na porezu na dohodak jer Vlada planira izmjene u okviru oporezivanja dohotka fizičkih lica kako bi izvršili preraspodjelu, čime bi došlo do dodatnog povećanja plata, a uz proširenje poreske osnovice poreza na dohodak.

- U planu je da se u poreski sistem uvede poseban obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, a to je mali poljoprivrednik koji predstavlja fizičko lice koje isključivo u formi porodičnog gazdinstva obavlja poljoprivrednu djelatnost, odnosno proizvodi proizvode za svoju upotrebu i eventualne viškove plasira na tržište - navedeno je u dokumentu.

Planirano je i posebno oporezivanje za angažovane radnike na sezonskim poslovima, a akcenat će biti i na oporezivanje prihoda od udjela u kapitalu.

Kada je riječ o porezu na nepokretnosti, nisu planirane izmjena zakona, već intenziviranje aktivnosti na prijavljivanju onih nekretnina koje još nisu evidentirane.

- Uočeno je da su prihodi od poreza na nepokretnosti potcijenjeni i da se značajan dio prihoda po ovom osnovu ne slijeva u budžete jedinica lokalne samouprave. Razlog je što veliki broj nepokretnosti nije upisan u Fiskalni registar nepokretnosti - stoji u dokumentu.

Takođe, prema prognozama stručnjaka iz Vlade, trebalo bi da uslijedi i dodatno rasterećenje privrede i stanovništva putem smanjenja, ukidanja ili drugačijeg obračuna pojedinih neporeskih davanja.

Kada je riječ o projekcijama javnih prihoda, planiran je nastavak rasta direktnih poreza i neporeskih prihoda, ali i indirektnih poreza.

Vlada je u isti dokument ugradila zaduženja, pa je tako u periodu 2024 - 2026. godine planirano ukupno zaduženje centralne Vlade u iznosu od 3,3 milijarde KM.

Od to­g iznosa zaduženje će u idućoj godini iznositi 1,1 milijardu, godinu poslije 0,9 milijardi, te 1,4 milijarde maraka u 2026. godini.

- Od ukupnog zaduženja centralne Vlade 61,6 odsto planirano je da će se realizovati putem spoljnih instrumenata. Investicioni projekti će se u potpunosti finansirati iz spoljnih izvora, kao rezultat maksimalnog iskorištavanja pristupa koncesionim izvorima finansiranja, dok će se finansiranje budžetske potrošnje realizovati putem domaćih i spoljnih hartija od vrijednosti - stoji u dokumentu.

U istom dokumentu planiran je i budžetski deficit od 261,6 miliona u idućoj godini, što je smanjenje u odnosu na očekivani deficit u 2023. godini od 401,3 miliona KM.

- Budžetski deficit 2025. trebalo bi da iznosi 167 miliona, odnosno 145,8 miliona maraka godinu poslije - navedeno je u dokumentu.

Ekonomisti ističu da je planiranje okvirnog budžeta za idući trogodišnji period Vlade presjek stanja bilansa uspjeha, malo želja i realnosti.

- Uslovi u kojima se nalazimo, ali i pritisci koji dolazi sa zapadne hemisfere utiče na Srpsku, koja mora biti realistična i oprezna i da pravi budžete koji će joj omogućiti da prevaziđe razne probleme. Budžet mora da omogući razvoj, ali i funkcionisanje sistema u cjelini - kazao je “Glasu Srpske” ekonomista Aleksandar Ljuboja.

Kada je riječ o zaduživanju, poručuje da to danas nije ništa novo.

- Na to se samo kod nas gleda kao da je napravljeno ne znam šta. Ako pogledamo samo razvijene zemlje, vidjećemo da se njihova zaduženja iskazuju velikim brojkama koje prati mnogo nula.

Zadužuju se i garantuju da će vratiti kredite. Svaki sistem koji funkcioniše vrati sve ono što je uzeo - poručio je Ljuboja i dodao da ne vidi problem u zaduživanju ako će taj novac biti utrošen za razvoj svih segmenata društva.

Fiskalizacija

Vlada Srpske osvrnula se u svojim planovima i na Zakon o fiskalnim kasama.

- Planirana je postepena fiskalizacija obveznika u zavisnosti od njihovih djelatnosti. Polovinom 2022. donesen je dio podzakonskih akata neophodnih za otpočinjanje procesa kod Poreske uprave RS, odnosno za nabavku sistema za upravljanje fiskalizacijom, dok je usvajanje ostalih podzakonskih akata planirano za kraj 2023. godine - stoji u dokumentu Vlade.

(Glas Srpske)