Dodik u potrazi za novcem okreće se islamskom svijetu

Milorad Dodik nedavno je bio najveći predstavnik BiH, sa članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željkom Cvijanović, kod turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, gdje je ranije uglavnom bio neko iz porodice Izetbegović. 

Prije devet godina oštar Dodikov odgovor na Erdoganove izjave o Bosni i Hercegovini. On je tada za RTRS rekao i da postoji strategija Republike Srpske u okviru koje će stići jasan odgovor tadašnjem premijeru, a sada predsjedniku Turske.

"Ono što smo novo čuli od Erdogana da mu je amanet dao Izetbegović to smo čuli i ranije, ali nismo čuli i nismo saznali do sada da je rekao da je to osmanlijska zaostavština Bosna i Hercegovina. Da li neko ovdje u Republici Srpkskoj misli da treba da se pomirimo sa tim da je to tako. Pa mi smo 500 godina trpili te Osmanlije", rekao je Dodik 2014. godine. 

Nekoliko godina kasnije, Dodik jasno ističe političke, ali i modne razlike u odnosu na turskog predsjednika.

Na pitanje novinara da li je sako koji nosi Erdogan stil, Dodik je odgovorio: "Ovo? Sad idem ovo baciti sa sebe. Nema veze vidiš da je ovo domaća proizvodnja Zekstra. Nije Turska".

Sada se međutim dešava potpuni zaokret. Iako su bili pozvani svi članovi Predsjedništva BiH, u Ankaru su otputovali Dodik i Cvijanovićeva, ali i nižerangirani predstavnici Stranke demokratske akcije. Iza Dodika se tamo vijorila zastava Bosne i Hercegovine.

Niz čudnih informacija, nameće pitanje šta stoji iza novog Dodikovog zaokreta u odnosu na antierdoganovske izjave u prethodnim godinama?

"S jedne strane nije neuobičajeno za narativ Milorada Dodika. Mogli smo vidjeti nekad da je govorio da Karadžića treba uhapsiti pa mu je onda otvarao studentski dom. Tako je govorio i da su jedni neprijatelji, a drugi prijatelji pa se okretao - dakle ništa neuobičajeno. A na poslijetku Dodik je svakako dobar s onim ko je rad da da neke finansijske podsticaje i kredite Republici Srpskoj pa smo mogli da vidimo da je prešao preko uslovno rečeno hriščanske povezanosti sa jermenskim narodom i stao na stranu Azerbejdžana", kaže komunikolog iz Banjaluke Mladen Bubonjić.

Pored Dodikovog interesa kod Erdogana, pitanje je kakav interes ima turski predsjednik? Da li se radi o želji za izručenjem sljedbenika Fetulaha Gulena, koje Erdogan smatra teroristima?

Pitanje gulenovaca iz BiH se stavlja i u kontekst neprisustva Bakira Izetbegovića kongresu Erdoganove stranke AKP u Ankari.

"Postojala su trvenja ranije što se tiče odnosa prema svima onima koji dolaze iz takozvanog gulenističkog spektra i onome što je SDA mogla učiniti u tom smislu da izađe u susred Erdoganovim dosta velikim zahtjevima. Sjetićete se da je Kosovo izružilo te ljude jednim noćnim letom iako su znali da ti ljudi ulaze u zonu jedne ozbiljne pravne neizvijesnosti kada slete tamo. To se u BiH zbog načina donošenja odluka ne može desiti", kaže za BN politički analitičar iz Sarajeva Adnan Huskić. 

Nakon Dodikove podrške Azerbejdžanu, koji stoji iza protjerivanja pravoslavnih Jermena iz Nagorno Karabaha, u javnosti se pojavila informacija da se to dešava jer bi Azerbejdžan mogao da kupi Rafineriju nafe Brod. Ove informacije potvrdio je resorni ministar.

"Oni su pokazali određeni interes za saradnju ako se to desi oni će tu saradnju razvijati zajedno sa kompanijom Zarubežnjeft i njihovom ćerkom firmom Optima grupom ovdje u Banjaluci. Koliko smo obaviještni oni su sad u prvoj fazi interesovanja za projekat", rekao je Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske. 

Nedavno je Dodik razgovarao i sa delegacijom Fonda za razvoj iz Saudijske Arabije i poručio da ga raduje što će Republika Srpska biti u fokusu investiranja ovog fonda.

Sve ukazuje, saglasni su naši sagovornici, da finansijsko stanje Republike Srpske nije zadovoljavajuće, pa se Dodik okreće tamo gdje može dobiti novac.

(BN) Foto: Anadolija