Vlast čuje evropske zvaničnike samo kad joj odgovara?

Stavovi evropskih diplomata za vlast Republike Srpske, odjednom su postali relevantni, pa je tako premijer Republike Srpske nakon sastanka sa Johanom Satlerom rekao da je šef Delegacije EU u BiH saglasan da je nedopustivo postojanje visokog predstavnika koji nameće zakone.

"I moram da budem iskren i hoću javno da kažem pa makar me gospodin Satler i demantovao a to je da se složio i rekao da se i on slaže sa tim da je to nedopustivo da jedna zemlja koja je na putu da bude članica EU da ima neizabranog stranca koji može da interveniše u zakonodavstvu i da većina zemalja EU u suštini ne podržava takvo ponašanje i takav stav", izjavio je Radovan Višković. 

Ovu izjavu su iz Delegacije Evropske unije demantovali, međutim Višković je ostao pri svome. Novinari koji godinama prate rad zvaničnika kažu da ovo nije prvi put da domaći političari interpretiraju teme sa sastanaka kako njima odgovara.

"U ozbiljnoj politici to se tako ne radi. To pokazuje da ste vi nedostojni svoga posla da ne možete rukovoditi tom institucijom ili nekon organizacijom ukoliko sebe dovedete u situaciju da čak tako visoki diplomata poput Satlera mora biti prisiljen da vas javno demantuje. To je zaista sramota za Republiku Srpsku. To se do sada još nikad nije desilo. Da predstavnik Evropske unije demantuje predsjednika Vlade Republike Srpske", kaže Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banja Luka. 

Ono što je u najvećoj mjeri ostalo nejasno je zašto je za SNSD sada toliko važno šta misli i kaže predstavnik Evropske unije, kada su ranije za Satlera govorili da je, kako je rekao Dodik, na muslimanskoj strani i da promoviše opasne politike.

Predstavnici opozicije smatraju da je SNSD u proteklim decenijama nebrojeno puta mijenjao odnose prema stranim predstavnicima, u zavisnosti od toga šta im u datom trenutku odgovara.

"Kako se režim ponaša? Po principu švedskog stola: ovo nam odgovara, evo Orban ima ovakvu politiku i onda je EU u segmentu tog dijela politike dobra u segmentu nekih drugih zemalja nije dobra", kaže Jelena Trivić predsjednik Narodnog fronta.

Trivićeva podsjeća i da je upravo bivši predstavnik Evropske unije u BiH Lars Gunar Vigemark 2017. godine zajedno sa SNSD-om lobirao za usvajanje većih akciza na gorivo. I tada su SNSD-u stranci odgovarali.

"Tako da mogli bismo se prisjećati i stranih diplomata ovdje koji su zaista izlazili van diplomatskih okvira ovdje i van nekog uobičajenog političkog djelovanja uklapajući se u jednu besmiselnost političkih odnosa u Bosni i Hercegovini", smatra Trivićeva. 

Kada treba uzeti strani novac Evropa i zapad su često bili pouzdani partneri, međutim prije nekoliko mjeseci kod usvajanja izmjena krivičnog zakonika domaći zvaničnici su ignorisali poruke evrpskih predstavnika i kriminalizovali javnu riječ.

Takođe, su zabilježene brojne situacije gdje su iz SNSD-a optuživali opoziciju da se sastaju sa stranim faktorima, sa kojima su se upravo oni sastajali.

"Kada se pozivaju na određene strukture određene instance u ovom slučaju predstavnike međunarodne zajednice nije isto kada o njima govore predstavnici vlasti i kada o njima govori opozicija. Drugim riječima kada predstavnici vlasti sa njima razgovaraju kada uzimaju kredite to je u redu, a kada svi ostali to rade isto što i oni to je protiv Republike Srpske, protiv interesa naroda. Drugim riječima: opšte mjesto već viđeno toliko puta", smatra komunikolog Mladen Bubonjić. 

Praksa promjenjivog odnosa prema strancima prisutna je od početka djelovanja SNSD-a. Tako je posljednjih godina na sceni tvrdnja da je visoki predstavnik nelegalan jer Kristijan Šmit nije imenovan rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN-a.

Kritike međutim nije bilo 2005. godine kada je Kristijan Švarc Šiling imenovan iako ni za njega nije bilo rezolucije Savjeta bezbjednosti nego samo pismo podrške.

(BN) Foto:Dejan Rakita/PIXSELL