Na bh. tržište stiže jeftina ukrajinska pšenica, ratari u problemu

Na bh. tržište stiže pšenica iz Ukrajine, a s njom i novi problemi za domaće proizvođače.

“Ministar poljoprivrede Savo Minić izjavio je pred svima na sajmu poljoprivrede u Rogatici da pšenica dolazi po 100 evra. Mi smo računali npr. prevoz pšenice iz Kozarske Dubice do Sarajeva izađe 60 KM po toni. I još je tada cijena bila 350-400 KM sad je niža, a znate gdje je Ukrajina?”, upitao je Miljan Erbez iz Udruženja mljekara Republike Srpske.

Iste informacije ima i Boško Radić, poljoprivrdnik iz Bijeljine.

“Pojavljuje se ukrajinska pšenica ispod svih normalnih cijena. Naša cijena je negdje oko 300 maraka za tonu, to je cijena koja je daleko od isplative proizvodnje. Moja faktura je glasila na 45 duluma prošle godine 53.000 KM, to je bez amortizacije mašina, bez naših radova i bez goriva.”, kaže Radić.

Uvoz guši domaću proizvodnju, na šta godinama upozoravaju poljoprivrednici iz svih dijelova BiH.

“Situacija je takva da je to postalo neizdrživo upravo radi te nelojalne konkurencije, radi tog uvoza koje je drastično jeftiniji nego što je naša pšenica. Nemamo plavog dizela, nemamo sigurnog otkupa, na terenu je nelojalna konkurencija, ucjene proizvođača ako hoćeš po toj cijeni prodaj, ako nećeš ne moraš on će uvesti.”, rekao je Nedžad Bićo iz Udruženje poljoprivrednika FBiH.

- Uvoznički lobi jači je od zaštite domaće proizvodnje, koju je moguće sprovesti, dodaje Erbez, navodeći da BiH nije članica Svjetske trgovinske organizacije niti Evropske unije i da podliježe samo zakonu o spoljnotrgovinskom poslovanju, međutim:

“Nama kažu ovi  ljudi koji rade spoljnotrgovinsko poslovanje na nivou BiH da mi ne smijemo da uvodimo nikakve mjere zaštite, zašto? Poljska, Rumunija, Mađaraska prihvatile su politiku zajedničkog tržišta i uvode zaštitu domaće proizvodnje i svi ćute na to, a mi koji nismo tu, mi ne smijemo ništa.”, navodi Erbez.

Ne može niko od naših političara reći ne može CEFTOM, ne može SSP-om - nije istina u tim ugovorima postoje klauzule gdje se može zaštititi domaća proizvodnja makar na određeno vrijeme, kaže Bićo.

Ima načina, ako ima volje, ali baš nje manjka kod bh. političara od kojih po običaju čujemo – kriv je neko drugi.  

“Postoji zastoj u načinu odlučivanju u Savjetu ministara BiH zato što dio struktura koje dolaze iz Federacije BiH neće da podrže odluke koje dolaze u smislu zaštite domaće proizvodnje, odnosno uvođenje zaštitnih mjera ili zabrane uvoza određenih proizvoda određeni vremenski period. Više puta smo argumentima o tome govorili. Zastoj stoji u dijelu Federacije BiH koji to neće da podrži.”, rekao je Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Podršku od 500 maraka po hektaru zasijane pšenice obećalo je ministarstvo poljoprivrede proizvođačima u Srpskoj, ali troškovi proizvodnje izisukuju ogromna sredstva, dodaje Radić.

“11,5 miliona KM je bilo prošle godine po hektru za posijanu pšenicu. Ići ćemo sa tom pričom da se tih 11,5 miliona ponovo podijeli poljoprivrednim proizvođačima i da to bude nekako u onom periodu kad je ljudima najpotrebnija, a to je u proljeće da bi ljudi mogli da kupe azotna đubriva da to prihrane.”, izjavio je Boško Radić, poljoprivrednik iz Bijeljine.

A svake godine sve je manje zasijanih površina, pa je tako u najvećoj žitnici u BiH Semberiji ove jeseni oko 30% oranica ostalo neobrađeno. Dok nam police marketa pune uvozni proizvodi, naša zemlja zarasta u korov, kažu poljoprivrednici koji traže da se hitno uvedu prelemani i marže na uvoznu robu.

(BN)