Radikalni islam i Dodik stvaraju tenzije (VIDEO)

On je nedavno bio gost na Univerzitetu Jana Palackog u češkom gradu Olmicu te ga je jedan od studenata pitao o Zapadnom Balkanu, odnosno proširenju EU na zemlje Zapadnog Balkana.

– Pitanje Zapadnog Balkana otvaram redovno, jer svi osjećamo da tamo imamo dug kao Evropa i to od vremena kada se raspala bivša Jugoslavija, kada smo rješavali posljedice građanskog rata – istakao je Pavel.

On je dodao da je, između ostalog, imao mogućnost da dio vremena u tome učestvuje, ali da vidi da se ti problemi za svo ovo vrijeme nisu uspjeli otkloniti.

On je nedavno bio gost na Univerzitetu Jana Palackog u češkom gradu Olmicu te ga je jedan od studenata pitao o Zapadnom Balkanu, odnosno proširenju EU na zemlje Zapadnog Balkana.

– Pitanje Zapadnog Balkana otvaram redovno, jer svi osjećamo da tamo imamo dug kao Evropa i to od vremena kada se raspala bivša Jugoslavija, kada smo rješavali posljedice građanskog rata – istakao je Pavel.

On je dodao da je, između ostalog, imao mogućnost da dio vremena u tome učestvuje, ali da vidi da se ti problemi za svo ovo vrijeme nisu uspjeli otkloniti.

– Nasuprot tome, možemo reći da su neke tenzije veće nego što su bile u prošlosti. Pokazuje se da tamo postoji potencijal za konflikte koji koriste razne strane. Mislim, ne samo na ekstremizam u srpskoj izvedbi Milorada Dodik u Republici Srpskoj u BiH već, na primjer, i nastojanje nekih islamskih zemalja da promovišu ne baš tolerantan oblik islama u BiH – rekao je Pavel.

On ističe da pojedine islamske zemlje, koje raspolažu resursima, umjesto da ih ulažu u podršku života u BiH, investiraju u izgradnju vjerskih škola u kojima se, „nažalost, više uči radikalni islam nego njegov umjereni oblik“.

Dalje, kako je dodao on, situaciji na Balkanu sigurno ne doprinosi to što svoje interese tamo osjećaju, kako Rusija, tako i Kina.

– Evropa, sad mislim uglavnom na tu demokratsku Evropu, nije uradila dovoljno da Balkan privuče na svoju stranu. Nije mu dala jasnu perspektivu članstva što je dovelo do toga da neke zemlje, koje su imale te aspiracije, su se postepeno ohladile. To sad koriste neke druge zemlje – istakao je Pavel. 

On navodi da je zbog toga uvjeren da, ako se ne želi da u Evropi postoje „bijela mjesta“, odnosno mjesta gdje još uvijek postoji veliki potencijal za neku napetost i mogući konflikt.

– Uprkos svim nedostacima sa aspekta ispunjavanja demokratskih standarda koji još uvijek postoje u nekim zemljama Zapadnog Balkana, trebali bi zbog svog interesa čisto pragmatično razmišljati o tome kako im što prije ponuditi članstvo u zajednici zemalja koje su u stanju zajedno da se civilizovano dogovaraju i ne prepustiti ih onima koji ih koriste samo za svoju korist, i u suštini im do njih nije ni stalo – kategoričan je Pavel.

On ističe da gdje god ima sastanak o proširenju EU i NATO, naglašava da, pored Ukrajine, ne smiju da zaboravu na zemlje Zapadnog Balkana, jer bi tako nešto bilo pogrešno i sa aspekta njihovog sopsetvenog interesa.

Pitanje studenta i Pavelov govor o BiH možete pogledati na video snimku od 8:28 minute.

(Srpskainfo) Foto: EPA-EFE/CHRISTIAN BRUNA