Mratindan: Šta kažu vjerovanja, kakva će biti zima?
Srpska pravoslavna crkva /SPC/ danas proslavlja Svetog mučenika Stefana Dečanskog - Mratindan.
Sveti mučenik Stefan Dečanski, kralj srpski, sin je kralja Milutina i otac cara Dušana.
Po naređenju neobaviještenog oca bio je oslijepljen, a po naređenju lakomislenog sina, u starosti udavljen. Pri oslijepljenju javio mu se Sveti Nikola u hramu na Ovčem polju i obećao mu da će mu vratiti vid.
Pet godina proveo je Sveti Stefan u Carigradu kao zatočenik u manastiru Svedržitelja /Pantokratora/. Svojom mudrošću i trpeljivošću, podvigom i blagodušnošću izazivao je divljenje i monaha i cijelog Carigrada.
Кada je prošlo pet godina Sveti Nikola čudotvorno je vratio vid kralju Stefanu, koji je odmah, iz zahvalnosti sagradio hram Visoki Dečani, jednu od najljepših građevina vizantijske umetnosti i srednjovjekovne arhitekture na tlu srpske države.
Svoj vijek proživio je Sveti Stefan kao pravednik i mučenik i tako ga i skončao 1336. godine. Sa Svetim Savom i svetim knezom Lazarom, Sveti Stefan čini trojstvo najmudrijih, najpožrtvovanijih i najblagorodnijih ličnosti i svetitelja koje je dao srpski narod.
U mnogim krajevima danas se proslavljaju krsne i zavjetne slave. Mnogi su i kršteni njegovim imenom. Dan Svetog mučenika Stefana Dečanskog crno je slovo u kalendaru srpske pravoslavne crkve. Zavjetni je dan za sve one koji boluju od očnih bolesti.
Običaj je da se danas ovce ne izvode iz tora. Najavljuje se i zima izrekom “Sveti Mrata, snijeg na vrata”. Postoji vjerovanje i da se na Mratindan predskazuje kakva će zima biti. Ako je dan maglovit, zima će biti promjenljiva, a ako je vedar i sunčan, biće mraza.
Vjeruje se i da će, ako domaćin danas preuzme sve poslove u kući na sebe, domaćinstvu krenuti na bolje. U suprotnom, za tu kuću godina će biti loša.
Postoje interesantni običaji povezani s ovim praznikom, koji, kako tvrde etnolozi, potiču iz paganskih vremena. Prema jednom, na Mratindan su Stari Sloveni slavili kult vuka koji je istovremeno moćan protivnik i zaštitnik od demona.
Tako je nastalo vjerovanje da 24. novembra Sveti Mrata saziva sve vukove i određuje im koliko ovaca od kojeg domaćina smiju da pojedu te zime tako da nikome ne nanesu preveliku štetu.
Danas se završava period Vučijih dana, koji su počeli na Đurđic.
U ovim danima ništa se ne daje iz kuće, ne prede se vuna i ništa se ne pere. Krojači i obućari odmaraju, a žene ne rade ručne radove.
(Srna/GS) Foto:
Povezane vijesti
Komentari (14)
Nostradamus
U julu mjesecu, Indijanci pitaju vraca, kakva ce zima da bude ove godine?. On njima kaze da Jos nije bio kod Manitua, ali neka svako kada prodje iz sume, ponese malo drva, zlu ne trebalo. I tako sve do novembra, kada su ponovo pitali, a on rekao da ce sutra znati. Sutra se on spremi i ode u meterolosku stanicu i pita njih za zimu. Meteorolog mu kaze da nije uradjena generalna prognoza, ali sigurno dolazi jaka zima sa puno snijega, jer Indijanci vuku drva cijelo ljeto, a oni znaju kakva ce zima biti, he, he, he.
Istina
Jooooj , Ako slucajno bude neki domacin kriv za ovu zimu, ocekujem reakciju vlasti. I neka se malo obidju domacini od strane policije , jer nije samo njihova zima pa da mogu radit kako hoce.
A zato
Je dacic juce bio u decanima, radi promocije
Hm
Svaka cast, al ne bi bilo dobro da jednog dana dodig bude ko ovaj svetac
Ja sam
Jako pod stare dane shvatio da su ovi sveci nekada bili obični ljudi. Doduše to me nikada nije ni zanimalo niti mi je ko pričao o tome.
Predator
Mi smo i dalje pleme. Kakvi narodni običaji i vjerovanja? Čuj ako domaćin preuzme poslove na sebe, pa onda ovaj okuplja vukove, a sigurno zavisi od toga kakva će zima biti. Nema nama spasa...
yyy
svima koji danas slave krsnu slavu nekaje na srecu i zdravlje i kucni bericet daim sveti mrata sacuva dom i porod sa pozdravom srecna krsna slava dome i domacine davam krsna slava bude na bericet i davam sacuva dom i porod sa pozdravom samo srbin slavi slavu i tri dana pije zdravi i spominje toga dana svetog savu i dusana srecna slava dome i domacina
Ostavite komentar
Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.