Holandija se protivi otvaranju pregovora sa BiH

Ono što se ističe u dokumentu u dijelu u kojem se govori o Bosni i Hercegovini jeste da u ovom trenutku mi nipošto nismo spremni za otvaranje pregovora, odnosno da će to podržati nakon što postignemo potreban stepen usklađenosti sa kriterijumima EU za članstvo.

Slično je ranije kazala i evropska komesarka Ursula von der Leyen kada je BiH dala uslovno zeleno svjetlo za otvaranje pregovora. Ona je tada rekla da je potrebno postići određeni stepen usklađenosti sa EU kriterijumima za otvaranje članstva, ali za razliku od nizozemske vlade nije davala ocjene koliko i kada je to moguće uraditi.

Holanđani. kao i Evropska komisija, ističu nekoliko pozitivnih primjera iz BiH kao što je brzo formiranje vlade u januaru 2023., novu dinamiku i političku volju. Napravljen je pomak kod upravljanja migracijama i organizovanog kriminala, ali se navodi da je to nedovoljno.

"Komisija navodi da je Bosna i Hercegovina ostvarila ograničen napredak na polju 14 prioriteta. Komisija kao dokaz vidi brzo formiranje vlade u januaru 2023, nove dinamike i političke volje. Bosna i Hercegovina je takođe dala svoj doprinos u upravljanju migracijskim tokovima prema EU, uključujući viznu politiku i upravljanje granicama, sistem azila, koji još uvijek nisu u potpunosti usklađeni sa EU. Takođe, zemlja je preduzela korake u borbi protiv organizovanog kriminala i finansiranja terorizma, što uključuje imenovanje kontakt osobe u EUROPOL-u", naveli su u dokumentu u kojem stoji da se vlada slaže sa ovim izvještajem Evropske komisije.

Ono što je navedeno kao ozbiljan strah jesu secesionistički napori iz Republike Srpske. kao i kriminalizacija klevete i usvajanje novog zakona o stranim agentima.

"Postoji ozbiljna zabrinutost u vezi sa situacijom u Republici Srpskoj, dijelom zbog secesionističke retorike predsjednika Dodika i njegovog nastavka podrivanje državnih institucija, kao što su Ustavni sud i Vrhovni sud. Komisija kvalifikuje razvoj događaja iz oblasti slobode izražavanja i medija i zaštite novinara kao nazadovanje", navode.

Ono što se naglašava kao značajan problem jeste slaba efikasnost na procesuiranju visoke korupcije te loša pravosudna rješenja.

"Komisija navodi da su evropski standardi u pogledu pravosuđa i osnovnih prava donekle preuzeti. BiH, međutim, treba poboljšati razvodnjenu verziju Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, koji je usvojen 2023. godine. Bosna i Hercegovina nije postigla nikakav napredak o borbi protiv korupcije. Komisija vjeruje da zemlja ima slabe rezultate i broj osuda za korupciju, posebno visokopozicioniranih ljudi osoba, ostaje nizak", navode.

Prioritet treba biti i na primjeni presuda međunarodnog suda za ljudska prava, što uključuje i posljednju presudu Kovačević.

Komisija je zaključila, a Vlada Holandije planira podržati, da su potrebni dodatni napori kako bi se postigla usklađenost 14 prioriteta i preporučuje da se pregovori o pristupanju vode sa Bosnom i Hercegovinom kada zemlja bude ispunjavala potrebne kriterijume za članstvo.

"Vlada dijeli stav Komisije da je pristupni pregovori sa Bosnom i Hercegovinom mogu biti samo otvoreni kada je potreban stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo je postignuto. Ovo nipošto nije slučaj u ovom trenutku. Možda će neke zemlje članice EU ipak pozvati da se pregovori o pristupanju nastave što je brže moguće i eventualno povezati ovo sa otvaranjem pristupnih pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom. Kabinet vjeruje da proces pristupanja treba ostati zasnovan na zaslugama i ponavlja da samo kada postoji značajan održiv napredak na prioritetima iz Mišljenja za 2019., pregovori sa Bosnom i Hercegovinom mogu početi", naveli su.

Oni takođe smatraju da nema napretka u oblasti upravljanja granicom zbog zastoja u pregovorima sa Frontexom.

"U skladu sa Komisijom, Vlada je mišljenja da bi Bosna i Hercegovina trebala dodatno unaprijediti svoju viznu politiku treba pooštriti, u skladu sa onim u EU", napisano je u dokumentu.

Oni još daju svoju ocjenu kako politiku u BiH karakterišu etničke linije podjele i da se političari redovno izražavaju na etno-nacionalistički način - "Vlada je zabrinuta zbog ovoga", rekli su. Osim toga, ukazali su da u BiH ne postoji politička volja za provođenje međunarodnih presuda za ljudska prava kojom bi se uklonila diskriminacija dijela građana.

Podržali su prisustvo i djelovanje visokog predstavnika u BiH sve dok ne ispunimo 5+2 uslove koji su postavljeni 2008. godine. Takođe smatraju da se Althea misija EUFOR-a treba nastaviti.

(Klix)