Da li je uvoz radne snage spas za tržište rada u BiH?

Očekuje se rast stope nezaposlenosti u svijetu na oko 5,2 odsto, objavila je Međunarodna organizacija rada. Sve to odraziće se na Bosnu i Hercegovinu koja tradicionalno ima visoku stopu nezaposlenosti i loš ekonomski status. Provjerili smo kako se situacija na tržištu rada može popraviti i da li je uvoz radne snage rješenje ili pogrešan put.

Bosna i Hercegovina
Da li je uvoz radne snage spas za tržište rada u BiH?

Na gradilištima i prerađivačkoj industriji širom Bosne i Hercegovine angažovano je približno 5.000 stranaca. Najviše ih je iz Turske, Nepala i Indije. Poslodavci se dosta interesuju za Bangladeš i Pakistan, a u ovoj godini BiH može izdati 6.073 odobrenja za strane radnike.  

Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić, kaže da su uslovi koje nude poslodavci u BiH sasvim dovoljni za strance, s obzirom da oni u svojim državama rade za 50 dolara mjesečno. “Oni ovdje zarade i 700 do 800 dolara mjesečno.”, govori Trivić.

O uvozu radne snage mišljenja ekonomista podijeljena. Dok jedni smatraju da strani radnici popunjavaju mjesta koja nisu popularna među bh. radnicima, drugi pak ističu da se potpuno ignorišu zahtjevi i potrebe domaćih građana koji pokušavaju naći posao.

“Postoji mit da ovi radnici narušavaju odnose na tržištu rada u smislu da čine naše radnike manje konkurentnim, to jednostavno nije istina. Ovi radnici preuzimaju one poslove koje naši radnici zbog rasta životnog standarda nisu više spremni da rade.”, kazao je u izjavi za BN ekonomista Admir Čavalić. Istovremeno Igor Gavran navodi da bh. poslodavcima odgovara da radnike plaćaju što je moguće manje i da dovode one iz najsiromašnijih zemalja poput Bangladeša, Nepala i sl.

“I to je njima situacija u kojoj ostvaruju veći profit, veću zaradu, a imaju manje troškove radne snage. Međutim, ono što treba BiH i njenim građanima jesu kvalitetna radna mjesta, zaustavljanje iseljavanja našeg stanovništva i zapošljavanje naših ljudi.”

Tržište rada u BiH moglo bi se reći paradoksalno s jedne strane  visoka nezaposlenost, a sa druge  povećan uvoz stranaca.

Uvoz radne snage je skuplji nego domaća i to nam neće nikako pomoći. Dok naša radna snaga odlazi, dolaze nisko kvalifikovani.  To nije rješenje, podvlači  demograf  Stevo Pašalić.

Prenatrpan javni sektor i nedostatak radne snage u realnom sektoru zahtijevaju sistemske mjere. Za početak, razvrastati radnike od neradnika, a umjesto konstantnog povećanja kvota dozvola za strance, poslodavci bi trebali smanjiti određene troškove u korist poboljšanja uslova rada za domaću radnu snagu zaključak je naših sagovornika.

(BN) Foto: Printskrin

Komentari (11)

Voxpopuli

Treba njih naseliti u ova nasa pusta sela,mnogi bi mislili da su u raju,struja,voda,put,suma livada.

Gkhg

Spas bi bio da se vrate ljudi koji su se razbježali po svijetu

Prijedorčanin M.

Ma zabole me ona stvar,o tom nek razmiŝlja ko ima firmu.

Stiyu dolari

Nesto ne stima , smeta I'm minimalac 900 km a nesmeta zarada of 700 800 dolara koja se isplaćuje u dva dijela na ruke (lično)I preko banke, !

Ciklon

Ovaj Trivić je zlo ,idiot od čoveka I kako da žive ljudi sa četvoročlanom porodicom sa 1500 maraka a potrošačka korpa je 2500 km ko je ovde lud! NEKA VRATE KREDITE ONI KOJI SU UZELI OD IRBA! NEDIRAJ TE NARODA I SIROTINJU? !

Brane Nusic

Samo u drzavi od koje je i Bog digao ruke, moze nepismeni pekar odlucivati o gradskoj privredi i financijskim kretanjima. Jedva zavrsio 3 razreda nize srednje, njegov je posao da mijesi kifle a ne laprda o ekonomiji.

Hercegovac

Тривићу да ли избјегваш плаћање обавеза, дајеш ли дио плате у коверти. Раде за 50 долара, то би ти желио да тако плаћаш радника месечно. Како си дошао до капитала ,газдо ?????????????

Minimalac

Zarade 700 - 800 dolara mjesečno + plaćen smještaj Koga vi farbate a visoke vam dažbine na minimalac od 900km

Vrli

"Iz garaze", kako je danas uobicajena mantra milionera "preduzetnika" ...

Zarade vise

Ali potrosacka korpa?!

re

Oni ne podležu zakonima RS o radu, oni rade za komad hleba, nema plate, nema doprinsa, samo rade li rade,a tajkuni i privatnici se bogate na takvoj radnoj snazi,

Veličina teksta