Srpska ne može osnovati novu banku bez članstva u SWIFT-u

„Aktima Centralne banke BiH propisano je da banka, da bi bila učesnik u platnim sistemima (da može vršiti bezgotovinski međubankarski platni promet u konvertibilnim markama), između ostalog, mora da ima otvoren račun rezervi kod CBBiH i da je članica globalnog standarda za međubankarske transakcije – SWIFT“, potvrdili su za CAPITAL iz CBiH.

U praksi, to znači da bi banka, čije formiranje najavljuju vlasti Republike Srpske, morala da bude članica SWIFT-a. Upravo zbog straha da ne izgube članstvo u SWIFT-u postojeće banke u RS i FBiH su pogasile račune osobama na američkoj crnoj listi.

Da bi bila članica SWIFT-a, objašnjavaju bankari, novoosnovana banka mora biti podržana od strane neke postojeće banke članice SWIFT-a, a za to postoje određeni kriterijumi koje banka treba ispuniti da bi je korespondentska banka smatrala kvalifikovanom za članstvo u SWIFT-u.

„Nakon što dobije validnu bankarsku licencu od Agencije za bankarstvo RS, banka mora imati IT infrastrukturu kako bi se povezala sa SWIFT mrežom i mogla bezbjedno razmenjivati podatke. Pored toga, mora imati na snazi rigorozne standarde protiv sprečavanja pranja novca (AML) i Know Your Customer (KYC) procedure kako bi se obezbijedilo sprovođenje propisa iz oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.

Na kraju, banka ne smije biti pod istragom ili sankcijama regulatornih tijela“, objašnjava za CAPITAL odlično upućeni sagovornik iz bankarskih krugova.

Prijava traje mjesecima
Nakon što ispuni ove kriterijume, nastavlja naš sagovornik, banka može kontaktirati korespondentsku banku i započeti proces prijave za članstvo u SWIFT-u koji može trajati nekoliko mjeseci i uključuje provjere regulatornih tijela i samog SWIFT-a.

„U našem slučaju to znači da bi ta eventualna nova banka mogla da postane članica SWIFT-a, ali bi se zbog poslovanja sa licima sa crne liste OFAC-a vrlo brzo i sama našla pod sankcijama OFAC-a, što posljedično vodi ka gubitku članstva u SWIFT-u, a time do gašenja računa od strane Centralne banke BiH“, objašnjava naš sagovornik.

Ako se utvrdi da banka krši sankcije i posluje sa subjektima koji su na OFAC-ovoj listi sankcija, on kaže da to može značajno oštetiti ugled i poslovanje banke.

„Druge banke mogu prestati da posluju sa tom bankom. Pored potencijalnog gubitka članstva u SWIFT-u, banka može biti izložena i kaznama od strane regulatornih tijela zemlje u kojoj posluje zbog nepoštovanja sankcija OFAC-a“, objašnjava naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, banke obično imaju programe za provjeru sankcija koji pregledaju transakcije kako bi se identifikovale potencijalne kršenje sankcija OFAC-a.

„Banke redovno pregledaju svoje račune kako bi se uvjerile da ne posluju sa subjektima koji su na OFAC-ovoj listi, a po pravilu edukuju svoje zaposlene o OFAC sankcijama.

Uglavnom, članstvo u SWIFT-u je izuzetno važno za banke, a sproveđenje pravila OFAC-a je ključno za izbjegavanje kazni i gubitka članstva u SWIFT-u“, zaključuje naš sagovornik.

Prema njegovim tvrdnjama, banka u BiH teoretski može poslovati izvan sistema SWIFT-a ako pronađe alternative za međunarodne transakcije.

„Postoji nekoliko drugih načina za obavljanje međunarodnih plaćanja, kao što su korištenje drugih međubankarskih mreža, kriptovaluta ili direktnih sporazuma između banaka.

Međutim, banke u BiH nemaju tehničke mogućnosti za korištenje drugih međubankarskih mreža, direktni sporazumi sa bankama nisu mogući, jer ostale banke ne žele da rizikuju gubitak članstva u SWIFT-u, tako da ostaje plaćanje kriptovalutama, ali to je već misaona imenica za naše uslove“, kaže naš sagovornik.

On dodaje da banka može obavljati unutrašnji platni promet bez korištenja SWIFT-a, jer se unutrašnji platni promet odnosi na transakcije koje se obavljaju unutar zemlje, između računa u istoj banci ili između računa otvorenih u različitim bankama u zemlji.

„Za unutrašnji platni promet banke koriste nacionalne platne sisteme koji omogućavaju brze i sigurne transakcije između banaka unutar zemlje.

Ti nacionalni platni sistemi omogućavaju bankama da efikasno obavljaju transakcije bez potrebe za korištenjem SWIFT-a, ali Centralna banka BiH nikada nije uspostavila informatički sistem za unutrašnji platni promet i umjesto toga koristi SWIFT, što znači da u BiH bez SWIFT-a nije moguće obavljanje unutrašnjeg platnog prometa“, zaključuje naš sagovornik.

(Capital) Foto: CBBiH