BiH još nema centralni registar javnih preduzeća

Ovo je jedan od preduslova za provođenje reforme javnih institucija, bez koje će teško biti napraviti napredak na putu ka EU.

U posljednjem izvještaju o napretku za 2023. Evropske komisije upozorava se da ova situacija dovodi do manjka transparentnosti. Osim toga, kako se naglašava, nijedan od dva entiteta nema centralizovanu bazu podataka vlasničkog portfolija, pa je javnosti teško da stekne uvid u upravljanje ovim vrijednim resursima. U Komisiji ipak naglašavaju da je Republika Srpska na putu da ovu situaciju donekle popravi.

"Čini se da bi barem u Republici Srpskoj to moglo da se promijeni u narednim godinama jer tamošnje vlasti razvijaju platformu za centralizovano prikupljanje podataka za preduzeća u većinski državnom vlasništvu. Bez takvih baza nemoguće je steći puni uvid, a eksterna istraživanja koja su provedena pokazuju značajan ekonomski uticaj koji ova preduzeća imaju", kažu oni i naglašavaju da bi precizne i detaljne baze podataka mogle konačno dati uvid u distribuciju i finansijske aktivnosti ovih preduzeća.

Nadzor i upravljanje javnim preduzećima, prema mišljenju Evropske komisije, moraju da budu ojačani. Osim toga, Evropska komisija insistira i da se druga preduzeća koja su u privatnom vlasništvu stave u ravnopravan položaj s onima u većinskom državnom vlasništvu, kao i da se smanje značajne zaostale obaveze.

"Republika Srpska još uvijek nema jedinstven registar javnih preduzeća koji sadrži sve potrebne podatke. Jedinice za nadzor i upravljanje rizicima su uspostavljene i inkorporirane u Generalnom sekretarijatu entitetske Vlade Republike Srpske i entitetskom Ministarstvu finansija. Entitet Federacije ima jedinstven registar javnih preduzeća i dodao je sveobuhvatne nefinansijske informacije. Međutim, u Federaciji nisu uspostavljene jedinice za nadzor i upravljanje", navodi Evropska komisija.

Posljednja opsežna studija o stanju u javnim preduzećima sačinjena je od strane kancelarije Međunarodnog monetarnog fonda 2019. godine, kada je na njenom čelu bio rezidentni predstavnik MMF-a Francisko Parodi.

Prema ovoj studiji, koja je analizirala finansijske podatke 550 preduzeća u većinskom državnom vlasništvu, u njima je zaposleno čak 58.000 ljudi, a čine 8,4 odsto ukupne zaposlenosti u BiH. Ova preduzeća se bave šumskom djelatnošću, proizvodnjom energije, namjenskom industrijom, transportom i rudarenjem.

Studija MMF-a, koja nikad nije demantovana, tvrdi da je ukupni dug u BiH više od 60 odsto bruto domaćeg proizvoda, iako lokalne vlasti tvrde da je zvanični dug ispod 40 odsto. MMF je pokazao da postoje netransparentni podaci, a dio je čak i skriven od javnosti, koji ne pružaju punu sliku o stanju javnog sektora u BiH.

Siniša Vukelić, urednik portala Capital, kaže za "Nezavisne" da se nijedna politička struktura ne usuđuje da uđe u proces reforme ovih preduzeća, iako je svaki premijer od 2006. naovamo, kako kaže, u svom programu rada naveo reformu javnih preduzeća kao jedan od prioriteta rada.

"Tu su dva razloga. Prvo, te reforme su teške, dugo traju i eventualni rezultat će se osjetiti nakon što istekne mandat, pa se političarima ne žuri da ih sprovedu. Drugi i važniji razlog je da su ta preduzeća izvor moći", navodi on. Kako ističe, radnike često tjeraju da glasaju za određene političke partije koje su na čelu tih preduzeća, a njihovi resursi se koriste za izborne kampanje.

Vukelić dodaje da je, kako vrijeme prolazi, sve teže provesti reformu, jer se resursi u toj mjeri iscrpe da je ta preduzeća teško oporaviti.

(Nezavisne) Foto:Shutterstock