Pogledajte koje opštine više vode računa o Dodikovim interesima nauštrb lokalnog stanovništva

Zamislite da vam neko pokloni 25.000 evra i podrži rad vaše firme ne tražeći ništa zauzvrat.

Upravo takvu pomoć je dobila firma "Agroplus" iz Prijedora, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, koja se bavi uzgojem voća i prodajom proizvoda za poljoprivrednike.

"Tražili smo 2019. godine pomoć za izgradnju moderne hladnjače za voće. Iznos nije mali, pa su nam ta sredstva i te kako dobrodošla i to nam je tada mnogo značilo. Evo sad nam kreće berba, temperatura je skoro 40 stepeni Celzijusa i bez hladnjače bismo imali ozbiljan problem gdje da uskladištimo tu jabuku do prodaje", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Dragan Zornić, direktor firme "Agroplus".

Polovinu iznosa je ta firma dobila od Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), kroz program "Diaspora invest", čiji je cilj da stimuliše bh. dijasporu da ulaže u domovinu.

Druga polovina je stigla iz budžeta opštine Prijedor, jer su lokalne zajednice partneri u ovom projektu koji postoji od 2017. godine.

Međutim, ove godine će brojni privrednici iz Republike Srpske ostati uskraćeni za mogućnost da dobiju bespovratna sredstava USAID-a.

Naime, deset lokalnih zajednica iz Republike Srpske je "naprasno" odustalo od saradnje sa USAID-om. Njih devet predvode kadrovi vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika (SNSD), a desetu Dodikov koalicioni partner Ujedinjena Srpska.

Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH, kako su rekli za Radio Slobodna Evropa, optužuju Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, da je vršio pritisak na kadrove svoje stranke u lokalnim zajednicama da odustanu od saradnje sa USAID-om.

RSE je kontaktirao sa vlastima u svih deset lokalnih zajednica, ali je većina njih odbila da govori o ovoj temi.

Dodik, njegova djeca Igor i Gorica, te brojni saradnici su pod sankcijama SAD, zbog "antidejtonskih, koruptivnih i antidemokratskih aktivnosti".

Iz Dodikove stranke poručuju da im podrška USAID-a ne treba, jer "pomoć koju nudi američka ambasada nema realne efekte, već se svodi na obuke i propagiranje".

Dodaju da "ne postoji bosanska dijaspora", odnosno da ih zanima isključivo "srpska dijaspora".

Argumenti američke ambasade protiv Milorada Dodika

Deset lokalnih zajednica, koje su izabrane da učestvuju u programima "Diaspora invest" i "Local Governance" naprasno su odustale od saradnje, nakon što su primljene na jedan ili oba navedena programa podrške, naveli su za RSE iz Kancelarije za odnose sa javnošću američke ambasade.

Dodaju da je riječ o lokalnim zajednicama: Čelinac, Foča, Gradiška, Laktaši, Nevesinje, Petrovo, Prnjavor, Srbac, Zvornik i Stanari, te da su sredstva i podrška zbog toga preusmjereni na druge lokalne zajednice.

Ne postoje zvanični podaci o broju nezaposlenih u navedenim opštinama koje su odustale od projekata. Prosječna neto plata se kreće se od 1.061 maraka (oko 540 evra) u Petrovu do 1.575 maraka (oko 805 evra) u Stanarima, pokazuju podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske.

"Lideri lokalnih zajednica koji su odlučili da ne učestvuju u programima, uskratili su svojim stanovnicima mogućnosti ekonomskog razvoja i boljeg života. Do sada je program 'Diaspora Invest' podržao 55 kompanija u Republici Srpskoj, što je donijelo više od 20 miliona američkih dolara investicija dijaspore u privatni sektor, te otvaranje više od 920 radnih mjesta", navode iz Kancelarije za odnose sa javnošću za RSE.

Objašnjavaju da su kroz program "Local Governance" prethodnih godina rješavana važna pitanja za lokalne zajednice, poput sigurnosti, ambijenta i transparentnosti budžetskih sredstava.

"Nažalost, još postoje načelnici/gradonačelnici u Republici Srpskoj kojima je veći prioritet udovoljiti Miloradu Dodiku i njegovim uskim političkim interesima, nego unaprijediti svoje zajednice", poručuju iz ambasade za RSE.

Dodikovi načelnici, uglavnom, bez komentara

Milorad Dodik se nije odazvao na poziv RSE da komentariše navode američke ambasade, ali je o temi za RSE govorio Miroslav Vujičić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine.

"Većina projekata koji dolazi od Sjedinjenih Američkih Država i finansirani su preko ambasade nemaju nikakve konkretne efekte, odnosno ne donose ništa konkretno. Navedite mi jednu jedinu opštinu gdje su investirali u bilo koji infrastrukturni projekat", kaže on.

Objašnjava da mu je neshvatljivo da će ljudi koji žive duži period u inostranstvu, investirati u Bosnu i Hercegovinu, te dodaje da ne postoji bosanska, već samo bošnjačka, hrvatska i srpska dijaspora.

"Vjerovatno su načelnici iz SNSD-a prepoznali ovo što ja govorim, pa nisu učestvali u projektima", kaže Vujičić, i dodaje da načelnici ovih lokalnih zajednica imaju "određenu slobodu za rad i djelovanje u partijskom smislu", te da, po njegovom mišljenju, "nije bilo te vrste pritisaka" o kojima govori američka ambasada.

Mlađan Dragosavljević, načelnik opštine Srbac, u kratkom telefonskom razgovoru negirao je za RSE da se ova lokalna zajednica povukla iz projekta, te da je bilo pritisaka Milorada Dodika.

"Nikakav pritisak nije vršen od bilo koga i bilo bi apsurdno i da jeste. Ta informacija nije tačna, bar što se tiče moje lokalne zajednice", rekao je Dragosavljević za RSE, odbivši detaljnije da govori o razlozima odustajanja.

I ostali načelnici su odbili da govore o ovoj temi, dok su pisani odgovori stigli jedino iz Laktaša i Gradiške.

Grad Laktaši je konkurisao na USAID-ov projekat pomoći lokalnoj samoupravi da unaprijedi usluge, izgradi povoljnije poslovno okruženje i bolju saradnju sa civilnim društvom i privatnim sektorom, ali je "naknadno utvrđeno da se aktivnosti projekta u velikoj mjeri preklapaju sa aktivnostima drugih projekata u koje je grad uključen", navodi se u odgovoru za RSE.

Slične aktivnosti grad Laktaši provodi sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP), te sa Privrednom komorom Republike Srpske.

"Kako ne bismo duplirali aktivnosti i ponovili nešto što smo već uradili, odlučili smo da ne učestvujemo u projektu USAID-a, jer se on odnosi samo na tehničku podršku lokalnim zajednicama koju već dobijamo kroz nekoliko programa i projekata", stoji u odgovoru, uz dodatak da je grad Laktaši iskazao interesovanje za buduću saradnju sa USAID-om.

Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške, naveo je da je ova lokalna zajednica "sa velikim entuzijazmom primila vijest da je primljena u program "Diaspora invest", ali da je bila prinuđena da se povuče iz učešća nakon detaljnog razmatranja.

Kao razloge, gradonačelnik Adžić je naveo globalnu inflaciju, nedostatak budžetskih sredstava za učešće u programu, te nedostatak dovoljnog broja zaposlenih, s obzirom na to da Gradiška učestvuje na još 16 međunarodnih projekata.

Adžić je istakao raniju dobru saradnju sa USAID-om na "nizu značajnih projekata, priznajući kako su "direktno doprinijeli razvoju Gradiške", uključujući izgradnju prečistača otpadnih voda u industrijskoj zoni koji je "značajno unaprijedio ekološke standarde, te omogućio dalji razvoji i privlačenje investitora".

USAID je, takođe, kako navodi Adžić, obezbijedio obuku mladih za rad u drvnoj i metalnoj industriji, te pomogao unapređivanju administracije Gradiške, kako bi građani i privreda dobili što bolje javne usluge. Dodaje da se nada i raduje eventualnoj budućoj saradnji.

(RSE) Foto: Arhiva