Na čelu biračkih odbora ipak stranački ljudi

"Znalo se odmah da oni to neće moći uraditi. Veliki je to zalogaj bio. Napravili su i grešku jer su iz tog procesa izuzeli lokalne izborne komisije koje su mogle biti od pomoći, ali oni su ih ignorisali.

Sada su opet došli u poziciju da traže pomoć od lokalnih izbornih komisija, vide da ističu rokovi, a nemaju koga imenovati", rekao je Aleksandar Radeta, član Republičke izborne komisije i bivši predsjednik banjalučke Gradske izborne komisije.

Podsjećanja radi, nametnutim izmjenama Izbornog zakona BiH precizirano je da "predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi političke partije niti obavljati dužnost u organima političke partije, udruženja ili fondacije organizaciono ili finansijski povezanim s političkom partijom, niti smiju biti uključeni u bilo kakve aktivnosti političke partije i moraju biti u mogućnosti da obavljaju svoje dužnosti na politički nepristrasan način".

Upravo je CIK bio među najvećim zagovornicima rješenja koja su nametnuta, konstantno se pozivajući na integritet, transparentnost i efikasnost izbornog procesa.

Ipak, na kraju, kada su rokovi prišli kraju, odlučili su se da prekrše Izborni zakon BiH i kao predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora imenuju osobe povezane sa političkim partijama.

Na prethodnim sjednicama CIK-a, po prigovorima nevladinog sektora i pojedinaca, a u vezi sa imenovanjem stranačkih ljudi kao predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, ovi prigovori odbijaju se kao neblagovremeni, za razliku od prijava zbog preuranjene kampanje recimo, a koji se i danas razmatraju.

"Tražili smo pomoć opštinskih izbornih komisija da nam daju svoje prijedloge iz svojih ranijih rezervnih sastava, osoba koje nisu iz političkih stranaka, a koje se nisu prijavile za predsjednike.

Ako ne dobijemo tu strukturu, bićemo prinuđeni da imenujemo osobe koje dolaze na prijedlog politike kako bismo završili proces imenovanja i imali operativne biračke odbore", rekla je nedavno Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije BiH.

Inače, rok za imenovanje predsjednika i zamjenika predsjednika bio je 22. avgust, međutim taj proces još uvijek nije završen, a gotovo svakodnevno u CIK stižu prijave da se na listi za imenovanje predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora nalaze osobe povezane sa politikom. S obzirom na to da u BiH ima oko 5.000 biračkih mjesta, CIK je bio u obavezi da imenuje oko 10.000 članova po prethodno raspisanim javnim oglasima.

"CIK se ponaša kao slon u staklarskoj radnji. Oni kao da ne znaju u kakvom društvu živimo i koliki broj građana su članovi političkih partija. Bilo je jasno od samog početka da će se u biračkim odborima naći i veliki broj članova političkih partija", rekao je Velizar Antić, politički analitičar.

On kaže da to ide posebno u korist velikim partijama koje imaju infrastrukturu na terenu, ali da svu krivicu ne treba prebacivati na CIK i samo njih kriviti za stanje u kome se odigravaju izbori.

"Mi imamo takav sistem da su političke partije toliko kompromitovale izborni proces i godinama urušavale kredibilitet izbora da je nemoguće preko noći i jednom promenom Izbornog zakona reći da će se sledeći izbori odigrati bez malverzacija", rekao je Antić, dodajući da su i druge državne institucije, prije svega pravosuđe, veliki izvor problema jer ne rade svoj posao i ne "procesuiraju mnoge utvrđene dokazane krađe na izborima".

(Nezavisne) Foto: Arhiv