Društvene mreže - plodna platforma za građanski bunt

„Specifično je za društvene mreže da su postale puno moćnije u kreiranju javnog mnjenja od tradicionalnih medija. Danas društvene mreže, poput Instagrama, TikToka i X-a, prednjače i nemaju cenzuru državnih ili drugih alata. One stvaraju pojedince sa istim idejama koji se povezuju iz solidarnosti prema određenim problemima“, kaže sociolog jadranka Berić.

Građani kažu da podržavaju bojkot, jer je to način da se njihov glas čuje. 

Rast cijena donio je više novca u državnu kasu, a trgovcima ostvarivanje ekstremne dobiti. Dosadašnji ciklusi bojkota nisu imali jak odziv, kao u regionu, ali su svakako poslali poruku velikim trgovačkim lancima. Postoji više načina da se cijene smanje.

„Mi odavno nemamo određene strategije za našu proizvodnju. To bi svakako uticalo na samnjenje cijena, barem određenog broja proizvoda. S druge strane, ograničenje marže mora da postoji na osnovne životne namirnice, a možda i na druge. Takođe, stopa PDV-a ne može biti ista na luksuz i na hljeb“, smatra Murisa Marić iz Udruženja građana "Don"iz Prijedora.

Kada nisu dani bojkota građani mogu da racionalizuju kupovinu, a nekoliko marka više će sačuvati u novčanicima, ako se odluče za maloprodajne trgovine koje rade na diskontnom principu, kažu ekonomisti.

„To su oni lanci gdje nemate toliku ugodnost kupovine, gdje možda nemate klimatizovan prostor, gdje nije sve idealno sređeno, ali zbog toga manji su i troškovi. Mi imamo dosta tih premium lanaca, a očigledno da veći dio građana ne polaže toliko na samu ugodnost“, objašnjava Saša Grabovac iz Udruženja ekonomista Republike Srpske.

Vrijeme koje je ispred nas pokazaće da li će odziv na bojkot biti masovniji. To zavisi od snage organizovanja, ali i od pomjeranja fokusa građana sa dnevno političkih prepucavanja na realne životne problema, kao što je vrtoglavi rast cijena namirnica.

Opširnije u videu koji slijedi.

(BN) Foto: BN