Putin i Si objavili zajedničko pismo, napali Ameriku

Ovo je Sijeva jedanaesta posjeta Rusiji otkako je preuzeo dužnost 2013. U četvrtak su on i Putin razgovarali skoro četiri sata, nazivajući jedan drugog bliskim prijateljem.

Putin je najavio i dolazak u Kinu na jesen, gdje će biti obilježen poraz Japana u Drugom svjetskom ratu. Zajednička izjava otišla je dalje nego ranije, direktno optužujući Sjedinjene Američke Države, prenosi B92.

“SAD i njihovi saveznici pokušavaju da prošire NATO ka azijsko-pacifičkom regionu, stvarajući zatvorene saveze i pokušavajući da pridobiju zemlje u regionu za njihovu ‘indo-pacifičku strategiju’, podrivajući time mir, stabilnost i prosperitet u regionu”, navodi se u saopštenju.

Kina godinama dijeli mišljenje Rusije da širenje NATO-a ugrožava bezbjednost. Takođe su rekli da ”jednostrane mjere prinude, uključujući ekonomske sankcije koje zaobilaze Savjet bezbjednosti UN, krše Povelju Ujedinjenih nacija i međunarodno pravo i podrivaju globalnu bezbjednost”.

Kina je godinama u trgovinskom ratu sa SAD, započetom dolaskom Donalda Trampa na vlast, i taj sukob potresa svjetska tržišta. Kina i SAD treba da održe početne razgovore ovog vikenda kako bi smirile tenzije. Istovremeno, SAD vrše pritisak na Rusiju da pristane na mirovne pregovore u Ukrajini.

Susret kineskog i ruskog lidera još jednom potvrđuje koliko su njihovi odnosi bliski i koliko se vide kao protivteža američkoj dominaciji. Si je ove nedjelje rekao i da je Drugi svjetski rat predstavljao ”oslobođenje Tajvana” i njegov ”povratak Kini”.

Iako Komunistička partija Kine smatra Tajvan dijelom svoje teritorije, nikada nije vladala ostrvom – vlasti Republike Kine povukle su se tamo 1949. nakon poraza u građanskom ratu. Kina i dalje tvrdi da će silom anektirati Tajvan ako bude potrebno, a Si vidi rješavanje tog pitanja kao dio svog političkog nasljeđa.

U saopštenju se takođe navodi da Rusija “čvrsto podržava mjere Kine za zaštitu suvereniteta i teritorijalnog integriteta i postizanje nacionalnog ujedinjenja”.

Iako Kina i Rusija nemaju formalni vojni savez, njihova intenzivna vojna saradnja sve više zabrinjava. Prema projektu “Čajna Pauer”, samo prošle godine održali su čak 14 zajedničkih vojnih vježbi. Kineska počasna garda učestvovaće i na vojnoj paradi u Moskvi, koja se održava danas – prvi put od 2015. godine.

(B92)  Foto: Tanjug/AP