U ovoj opštini nemaju ni banku, ni pekaru, ni mesaru

„Imali smo pilanu, ćilimaru, Fabriku motornih vozila „Famos“. Trnovo je imalo oko 7, 8 hiljada stanovnika“, kaže jedan od stanovnika ove lokalne zajednice

-Prema popisu stanovništva iz 2013.godina na području opštine Trnovo živjelo je 2.050. stanovnika. Građani sa kojima smo razgovarali kažu da je taj broj danas znatno manji.

Samo u prošloj godini na području ove lokalne zajednice rođeno je svega 9 beba, a u novu školsku godinu do sada upisano svega šest prvačića.

 „Prošle godine je bilo trinaest prvačića, pretprošle godine je bilo šest. Nikada ne možemo biti načisto da li je u pitanju povećanje ili smanjenje.

Na području ove male i izrazito nerazvijene lokalne zajednice nikada nije postojala srednja škola, benzinska pumpa je zatvorena, mesara ne postoji, pekara je takođe zatvorena, a ne postoji ni frizerski salon.

Spisak onoga što ne postoji u ovoj lokalnoj zajednici ovdje se ne završava. Građani kažu da im je potreban i veći broj ljekara.

"Ja kad dođem tu ljekaru, znam šta me čeka, odmah je daj uputnici i idi u bolnicu. Ja bih htjela malo više od ljekara, mene ne zadovoljava ljekar koji je tu na dežuri, a u biti u Sarajevu", navode sagovornici.

 „Banka nam je bila otvorena i zatvorena je nakon godinu dana“.

Ovo su neki od razloga zbog kojeg stanovništvo napušta ovu opštinu. Prvi čovjek opštine Miroslav Bjelica kaže da pronatalitetnom politikom pokušavaju zadržati stanovništvo.Dodaje da su u prethodnom periodu  dvije višečlane porodice doselile u ovu opštinu.

 „Za sklapanje braka dajemo 500 maraka, za upis u prvi razred osnovne škole dajemo 500 maraka. Imamo besplatnu igraonicu za svu djecu Trnova. Imam besplatan prevoz za sve srednjoškolce u srednju školu.

U toku zime organizujemo školu skijanja za osnovce, gdje im obezbjedimo komplet opremu, instruktora i prevoz. Dajemo stipendije za sve srednjoškolce u visini od 150 maraka. Od ove godine za rođenje prvog djeteta dajemo 2.000 maraka, za rođenje drugog djeteta, 4.000 maraka, za rođenje trećeg djeteta 6.000 maraka.

Uprkos najvećim izdvajanjima za pronatalitetnu politiku u Republici Srpskoj, stanovništvo napušta ovu. O razlozima odlaska za BN TV su govorili i stanovnici.

 „Vjerovarno zbog posla, zaposlenja, školovanja. Ne bi bilo loše da ima neka fabrika da se ova omladina može zaposliti“,

 „Mladi ljudi odlaze odavde, razlog je zapošljavenje, srednja škola“.

Radna mjesta u Trnovu vezana su za javni sektor, dok realni sektor gotovo da ne postoji.

 „Ovdje u Trnovu niko ništa ne radi, a svi su zaposleni. Ja to ne mogu da shvatim u ovome vremenu da se tako živi i svi dobro žive, zaključuje građanin.

Da će se u narednom periodu raditi na razvoju privrede obećava prvi čovjek ove lokalne zajednice. Najavljuje da će uskoro biti formirana industijska zona, a već postoji nekoliko investitora koji će graditi pogone.

Da li će Trnovo vratit stari sjaj ili će i dalje biti na rubu opstanka pokazaće vrijeme? 

(BN) Foto: BN