Kako bi Iran mogao potopiti svjetsku ekonomiju?

Riječ je o uskom morskom prolazu koji, iako površinom malen, ima veliku stratešku težinu – i potencijal da, u slučaju eskalacije, izazove globalnu energetsku i sigurnosnu krizu.

Hormuz – energetska arterija svijeta

Hormuški moreuz, smješten između Irana i Omana, povezuje Persijski zaliv s otvorenim okeanom.

Oko 20% ukupne globalne nafte (procjene govore o 17 miliona barela dnevno), kao i znatan dio svjetskog LNG-a, prolazi upravo ovim pravcem.

Prolaz koristi većina zemalja Bliskog istoka bogatih naftom: Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Irak i Katar.

Upravo ta brojka čini Hormuz najvažnijom energetskom tačkom na svijetu.

Njegova blokada – čak i privremena – dovodi do neposredne destabilizacije svjetskog tržišta energenata, dramatičnog porasta cijena i širenja nesigurnosti na finansijskim tržištima.

Iranska strateška karta

Iran je svjestan svoje pozicije. S obalom koja nadzire sjeverni dio moreuza i vojnom infrastrukturom razmještenom duž obale i na obližnjim otocima, Teheran ima kapacitet za blokadu prolaza – putem pomorskih mina, projektila, dronova i asimetričnih napada.

U proteklim vijekovima, Islamska Republika je više puta prijetila zatvaranjem Hormuza, ponajviše kao odgovor na američke sankcije ili izraelske napade.

No današnji kontekst – direktna vojna konfrontacija s Izraelom, destabilizacija regije i napetosti sa SAD-om – čine tu prijetnju konkretnijom no ikada.

Geopolitika u sjeni tenzija

Zatvaranje Hormuza ne bi bilo samo vojni čin – bio bi to politički signal Zapadu, posebno Wašingtonu, Londonu i Parizu, ali i jasna poruka regionalnim rivalima poput Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Iran time ne bi samo tražio prostor za političko manevriranje – već bi cijeli energetski sistem svijeta pretvorio u taoca regionalnog sukoba.

Važno je naglasiti da čak i bez potpune blokade, dovoljan je niz napada na tankere, pomorske mine ili zaplijena trgovačkih brodova kako bi se destabilizovala percepcija sigurnosti.

U uslovima straha i nesigurnosti, tržišta reagiraju automatski – rastu cijene nafte, padaju valute zemalja uvoznica i jača inflacija.

Moguće posljedice za međunarodnu zajednicu

Ako bi Iran povukao potez zatvaranja Hormuza, posljedični talasi bi zahvatili, SAD i NATO, koji imaju pomorske baze u regiji (posebno u Bahreinu i Kataru), Kinu, Japan, Indiju i Južnu Koreju, kao najveće uvoznike energenata iz Perzijskog zaljeva, Evropsku uniju, koja bi se suočila s dodatnim energetskim pritiscima usred rata u Ukrajini, globalna financijska tržišta, koja su već nestabilna zbog inflacije, trgovinskih ratova i klimatske tranzicije.

Politički gledano, blokada Hormuza bi zahtijevala odlučan vojni odgovor SAD-a, što bi moglo dodatno internacionalizovati sukob Iran-Izrael i gurnuti regiju u širu eskalaciju, možda i otvoreni rat većeg opsega.

Iran ne mora pobijediti u konvencionalnom ratu da bi imao strateški uticaj.

Zatvaranjem Hormuza on pokazuje da još uvijek drži u rukama jednu od najjačih karata svjetske geopolitike.

U trenutku kada se globalna ravnoteža moći sve više oslanja na energetsku sigurnost i pomorsku slobodu, ta karta može imati dalekosežne posljedice – ne samo za Bliski istok, nego za cijeli svijet.

(Forbes.bih) Foto: Tanjug/AP